Tuširanje toplom vodom ne vole samo ljudi nego i virusi. Nedavno je u stručnom časopisu „Granice u mikrobiomima" (Frontiers in Microbiomes) objavljeno istraživanje prema kojoj, na primjer na našem tušu živi čitava metropola virusa.

I ne samo tamo. Površine u kupaonici su prekrivene biološkim slojem u kojem sve buja od života. Ekipa znanstvenika iz Europe i sjedinjenih Država je na glavi tuša ili četkici za zube pronašla preko 600 vrsta virusa.

Tajni život u kupaonici

Erika Hartman s američkog Sjeverozapadnog sveučilišta je bila na čelu mikrobiološkog istraživanja u projektu. I njoj je nevjerojatno, što se sve pronašlo, prije svega viruse o kojima se malo zna ili ih prije čovjek nikada nije niti vidio: „Začuđujuće je koliko je neiskorištene biološke raznolikosti prisutno oko nas – tu ispred nosa".

Statistički, najveći broj ljudi u Sjedinjenim Državama dvije trećine života provedu u kući ili stanu. Zato znanstvenici misle kako je dobro da ljudi saznaju što sve živi s njima.

U analizi su znanstvenici koristili podatke iz jednog ranijeg istraživanja u kojem su sakupljani uzorci iz domaćinstava. Utvrđeno je kako je sastav mikroba ovisio od mjesta na kojem je uzorak uziman. Raznolikost organizama je bila tako velika da niti jedna zajednica mikro-bića na glavi tuša nije bila slična drugoj. Isto je bilo i na četkicama za zube.

Zašto su virusi na četkici dobri?

Brojni su virusi kojima je potreban drugi organizam kao domaćin kojem potom nanose štetu. Takvi virusi izazivaju različite bolesti kod životinja i ljudi. Ali istraživanje je pokazalo kako se svi virusi ne ponašaju na taj način. Oni naseljavaju sasvim različite sredine i formiraju složene zajednice. Nisu svi virusi štetni – naprotiv, neki mogu  poslužiti znanosti.

Najveći broj virusa koje su utvrdili istraživači spadaju u takozvanu vrstu bakteriofaga, ili samo faga. Nisu opasni za čovjeka, ali napadaju bakterije. S obzirom kako načelno raste otpornost bakterija na antibiotike, upravo bi organizmi poput bakteriofaga mogli poslužiti za liječenje bakterijskih infekcija.

Ali mogli bi poslužiti i kao sredstva za čišćenje. Hartman upozorava kako intenzivna upotreba kemijskih sredstava za čišćenje povećava mogućnost da bakterije postanu otporne na njih. „Trebalo bi ih prihvatiti. Mikrobi su posvuda i od velike većine njih ne postajemo bolesni.“

Velika razlika između bakterija i virusa

U vlažnoj okolini buja život. Nije slučajno što znanstvenici, tragajući za životom u svemiru, prvo traže vodu. Vlažne površine u kupaonici nisu samo staništa za viruse, već i za bakterije i gljivice, čak i alge i druge jednostanične organizme.

Ovaj tim znanstvenika se i prije bavio tom temom: pokušavali su utvrditi, je li se bakterije nakon uporabe vodokotlića u nužniku šire u obliku aerosola spuštaju, a onda i na četkicu za zube. No utvrđeno je kako najveći broj bakterija na četkici za zube dolazi od korisnika, dakle žive u njegovoj usnoj šupljini i organizmu.

U istraživanju iz 2018. u Sjedinjenim Državama je utvrđena povezanost češćih bakterijskih upala pluća sa mjestima gdje su se na glavi tuša naselile posebne vrste bakterija. Ovo istraživanje je utvrdilo kako baš virusi bakteriofaga u kupaonici napadaju takve štetne bakterije.

„Moguće je ciljanom uporabom bakteriofaga ukloniti te uzročnike bolesti iz sanitarnog sistema“, vjeruje Hartman. Dodaje kako njen tim znanstvenika i dalje istražuje sve funkcije virusa kako bi utvrdili gdje bi i virusi mogli biti prijatelji i saveznici čovjeka.

Primarni izvori:

Stefanie Huttelmair, Weitao Shuai, Jack T. Sumner, Erica M. Hartmann (2024). Phage communities in household-related biofilms correlate with bacterial hosts. Frontiers in Microbiomes.  

Dodatni izvori:

Matthew J. Gebert et al (2018).Ecological Analyses of Mycobacteria in Showerhead Biofilms and Their Relevance to Human Health . mBio. 

Ryan A. Blaustein et al (2021). Toothbrush microbiomes feature a meeting ground for human oral and environmental microbiota. Microbiome.