Milijarde, koje je Rusija investirala u lobiste, bivše političare i njemačke koncerne, su se isplatile Vladimiru Putinu (69), piše njemački list Bild, citirajući bivšeg prvaka u boksu, a sada gradonačelnika Kijeva Vitalija Kličkog (50). Najtiražniji njemački list navodi kako Ukrajina nije samo razočarana odbijanjem isporuka oružja već i time što „njemačka vlada i dalje podržava projekt Sjeverni tok 2 i istovremeno nastoji odvratiti i zemlje poput Estonije da Ukrajini isporučuju oružje". Kličko, koji je jako poznat u Njemačkoj gdje je napravio veliku sportsku karijeru, u intervjuu za Bild nije krio svoje razočarenje popustljivošću njemačke vlade prema Rusiji.

„To je odbijanje ukazivanja prve pomoći i izdaja prijatelja u dramatičnoj situaciji, u kojoj su naše granice ugrožene prisustvom ruskih trupa", rekao je Kličko i dodao: „Mnogi se pitaju na čijoj je zapravo strani njemačka vlada? Na strani slobode, a time i Ukrajine ili na strani agresora?"

Njemačka bi se, nastavio je Kličko, trebala pobrinuti da „zakonski zabrani" lobistima poput bivšeg socijaldemokratskog kancelara Gerharda Schrödera (77) da rade za ruski režim. I neshvatljive izjave njemačkog vice-admirala o Rusiji i Putinu na žalost pokazuju kako i drugi nositelji važnih dužnosti u Njemačkoj pate od „totalnog nedostatka osjećaja za realnost", rekao je Kličko. „Posebno me boli kada vidim kako su oni koji u Njemačkoj iskazuju razumijevanje za Putina u mnogim važnim političkim pitanjima preuzeli kontrolu", kaže Kličko.

„Neshvatljivo je da se Njemačka odupire odluci NATO-a"

Bild podsjeća da je zapovjednik njemačke mornarice i viceadmiral Kay Achim Schönbach u govoru na jednoj manifestaciji u Indiji „zbog pledoajea u korist Putina" morao podnijeti ostavku. Ovaj visoki njemački vojni dužnosnik je izjavio kako je strah Zapada od ulaska ruskih trupa u Ukrajinu „besmislica" i da je ono što Putin istinski želi „poštovanje i ravnopravni odnos". Schönbach se nakon toga ispričao i rekao da je to bila velika greška, ali nije mogao izbjeći ostavku.

Kličko, koji je od 2014. gradonačelnik Kijeva, je u intervjuu listu Bild istakao i kako Ukrajina samo želi biti samostalna i demokratska zemlja te da je „zbog toga njen narod 2014. demonstrirao na Majdanu". On je dodao i da bi Njemačka trebala shvatiti kako je situacija veoma ozbiljna jer je Putin razmjestio više od 100.000 ruskih vojnika na granicu s Ukrajinom. „Sada čujem kako neki političari izjavljuju kako Putin neće napasti Ukrajinu i da se radi samo o prijetnjama i političkoj igri. To me podsjeća na diskusiju koja je prethodila invaziji na Krim 2014. godine. I tada su svi međunarodni promatrači jedan takav korak smatrali nemogućim." Zato je, kako primjećuje Kličko, neshvatljivo da se Njemačka može oduprijeti odluci NATO-a o pružanju pomoći, „tim prije što se Ukrajina nalazi u srcu Europe i što je okružena članicama EU-a".

Amerikanci i Britanci povlače diplomate

U međuvremenu su Sjedinjene Američke Države odlučile povući obitelji svojih diplomata iz Kijeva. State Department donio je naredbu po kojoj oni moraju napustiti Ukrajinu. Ovu državu bi mogli napustiti i suradnici američkog veleposlanstva koji nisu na ključnim funkcijama.

I ostali američki građani koji žive u Ukrajini trebali bi "sada razmisliti o napuštanju zemlje", navodi se u odluci State Departmenta. U tu svrhu oni trenutno mogu koristiti komercijalne letove. "Vjerujemo da bi se ruska invazija u Ukrajini mogla dogoditi svakog trenutka", rekao je jedan visoki američki dužnosnik novinarima.

Istovremeno se državljanima SAD-a "hitno preporučuje" da ne putuju u Rusiju. Moglo bi doći do "šikaniranja" od strane policije, uključujući "proizvoljnu primjenu zakona". Posebno se odvraća od putovanja u rusko-ukrajinsko pogranično područje. Tamo je situacija "nepredvidiva" s obzirom na povećanje broja ruskih vojnika i vojne vježbe na tom području.

I Velika Britanija je, kao odgovor na rastuću prijetnju iz Rusije, odlučila povući jedan broj zaposlenih u svom veleposlanstvu i članove njihovih obitelji iz Kijeva, priopćilo je Ministarstvo vanjskih poslova u Londonu.

EU ne vidi razlog za povlačenje diplomata

S druge strane, Europska unija trenutno ne vidi razlog za povlačenje osoblja veleposlanstava zemalja članica EU-a. „Ne trebamo dramatizirati", rekao je visoki predstavnik EU-a za vanjsko-politička pitanja Josep Borrell na rubu sastanka ministara vanjskih poslova EU-a u Bruxellesu.

Ministarstvo vanjskih poslova u Berlinu već je u subotu izjavilo da neće smanjiti broj zaposlenih u svom veleposlanstvu u Kijevu i priopćilo: "Pomno pratimo sigurnosnu situaciju kada je u pitanju naše osoblje u diplomatsko-konzularnim predstavništvima u Ukrajini, a također smo u bliskom kontaktu s našim europskim i međunarodnim partnerima."

SAD i većina zapadnih zemalja strahuju da Kremlj planira invaziju na susjednu zemlju – što Moskva oštro poriče. Politički promatrači smatraju da Rusija najvjerojatnije samo želi potaknuti strah kako bi uvjerila članice NATO-a na ustupke u pogledu sigurnosnih jamstava. Deklarirani cilj Kremlja je da se zapadni vojni savez suzdrži i odustane od daljnjeg širenja na istok te da povuče svoje oružane snage iz država članica na istoku Europe. NATO, SAD i EU to odbacuju kao neprihvatljivo.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu