„Dvije pobjede u sedam dana", tako je počeo lider Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Milorad Dodik obraćajući se javnosti nakon što su pristigli rezultati iz većine općina. I zaista, riječ je o odličnom rezultatu te stranke, posebno ako se uzme u obzir da je prije četiri godine SNSD izgubio gotovo 20 načelničkih položaja, a Dodik u toj izbornoj noći rekao: „Čuo sam glas naroda".

Je li zaista Dodik čuo glas naroda ili su drugi faktori utjecali na takav razvoj događaja? Jesu li dvije političke pobjede u sedam dana, od kojih je jedna ona na referendumu, međusobno povezane i koliko je zaista takva politika bila vjetar u leđa aktualnoj vlasti za pobjedu na lokalnim izborima?

Debakl zbog koketiranja s referendumom

„Koketiranje s referendumom jedan je od glavnih razloga zbog kojeg je oporba doživjela debakl. Referendum sam po sebi nije nužno morao ići u prilog nijednoj stranci konkretno. Međutim, Savez za promjene je načelno i formalno podržao referendum, pa su kasnije, kako je vrijeme odmicalo, pokazali izrazito ambivalentan odnos i određenu neodlučnost, što je skoro pa sigurno kod patriotski orijentiranih birača – a kojih je po svemu sudeći najviše – stvorilo animozitet. Zato su odlučili da ih kazne na lokalnim izborima", kaže analitičar iz Banjaluke Vojislav Savić, dodajući i da je način vođenja politike SNSD očigledno naišao na podršku birača.

Savez za promjene koji čini nekoliko stranaka, među kojima su glavne one oporbene: SDS, PDP i NDP, formiran je povodom općih izbora 2014. godine. Njegovi političari su trenutno u vlasti na državnoj razini, iako je ovo drugi izborni ciklus u kojem nisu uspjeli ostvariti cilj, onaj zbog kojeg su i formirani, a to je rušenje vlasti SNSD u Republici Srpskoj.

„Htjeli su biti veći Dodik od Dodika"

„Savez za promjene dopustio je sebi najveću grešku, a to je da prihvati ideologiju Milorada Dodika i da se natječe u okviru te ideologije. Na taj način izgubio je svoje ideološko polje. S druge strane, Savez za promjene nije uspio razviti alternativu koja bi Republiku Srpsku mogla definirati kao demokratičnu, pluralnu društvenu zajednicu. Ovako, natječući se s Dodikom, oni su pokušali biti više Milorad Dodik nego istinska ideologija", kaže profesor na Filozofskom fakultetu u Sarajevu Enver Kazaz, ističući da je nedavno održani referendum o obilježavanju Dana RS bio presudan u slabljenju oporbe i jačanju Dodika.

SNSD je osvojio načelničke položaje u općinama koje su godinama bile bastioni SDS. Na Pale je došao nakon 20 godina vlasti SDS. Iako su imali relativno dobar rezultat na prošlim lokalnim izborima prije četiri godine, SDS i stranke okupljene oko njega nisu uspjele održati taj rezultat.

Uništena oporba, ojačan bošnjački nacionalizam

„Igrajući se referendumom, Dodik je uništio oporbu u RS i ojačao bošnjački nacionalizam. To nas uvodi u novu vrstu krize, jer Dodik sada ima puno pravo tražiti preslagivanje vlasti na državnoj razini i puno pravo da pokuša destabilizirati BiH ukoliko mu taj zahtjev ne bude ispunjen", kaže Kazaz.

Analitičari smatraju da pad SDS, koji je nositelj oporbe, a time i krivac za ovako loš rezultat Saveza za promjene, počinje odlaskom Dragana Čavića s mjesta predsjednika stranke i dolaskom Mladena Bosića. Za vrijeme njegovog mandata, ljudi koji su do tada „nosili" stranku – Dragan Kalinić, Dušan Stojičić, Momčilo Novaković, Vojislav Gligić, Slavko Dunjić i drugi – napustili su ju ili bili izbačeni, a novi kadar očigledno nije imao kapacitet za nastup na političkoj sceni u Republici Srpskoj.

Ostavke neminovne

„Izbori se ne odlučuju samo u posljednjem mjesecu kampanje, ni pet dana pred izbore, već u dobroj mjeri i tijekom cijelog mandata. Savez za promjene je sada na prekretnici. Očigledno je da je najveći gubitnik u tom druženju za sada SDS koji je svoju najsnažniju infrastrukturu i podršku stavio na raspolaganje manjim strankama koje su od toga profitirale i za ove četiri godine se skoro vratile iz mrtvih. Ako ne dođe do ostavki određenih dužnosnika i preporoda s mlađim kadrovima, mislim da je kraj tog savezništva više nego očigledan", kaže analitičar Vojislav Savić.

Ostavke su najavljene, međutim o tome će se odlučivati na sastancima stranačkih organa, kako je priopćeno iz SDS-a. S druge strane, Savez za promjene, prema tvrdnjama analitičara, mogao bi se, pored problema unutar stranaka, suočiti i sa zahtjevom SNSD za izlaskom iz vlasti na državnoj razini, s obzirom na to da ta stranka legitimitet crpi iz rezultata sada održanih lokalnih izbora. Ukoliko se to dogodi, izvjesno je da će se Bosna i Hercegovina naći pred još jednom krizom. S obzirom na to da već sada neslužbeno počinje kampanja za parlamentarne izbore 2018. godine, teško je očekivati da će si neka od strana dozvoliti politički poraz.