Odluka Ustavnog suda Bosne i Hercegovine donesena je nakon apelacije zastupnika iz Parlamenta BiH koji su zatražili ocjenu ustavnosti vlade Save Minića, konstituirane u rujnu prošle godine. Mandatara je imenovao Milorad Dodik, iako mu je prije toga oduzet mandat predsjednika Republike Srpske, nakon presude Suda BiH kojom mu je zabranjeno političko djelovanje u idućih šest godina.

Ista priča

Tumačenja odluke sada su različita. Dio pravnih stručnjaka tvrdi da su, nakon ove odluke, zapravo protivne Ustavu i sve odluke koje je ta vlada donijela u razdoblju od rujna 2025. do siječnja 2026. godine. Svoje tumačenje temelje na činjenici da sporna vlada, prema toj logici, nije imala ovlast predlagati niti jedan prijedlog zakona Narodnoj skupštini, uključujući proračun i druge ključne odluke.

Drugi u odluci vide isključivo osporavanje imenovanja mandatara i članova vlade, bez šireg učinka na donesene odluke, pozivajući se pritom na taksativno navedene dijelove odluke Ustavnog suda.

„Nitko se ne može, na pravno valjan način, pozivati na spise koje je u tom razdoblju donijela neustavna vlada, niti na odluke koje je u istom razdoblju donijela Narodna skupština Republike Srpske na prijedlog neustavne vlade“, kaže pravni stručnjak Milan Blagojević, objašnjavajući moguće posljedice odluke Ustavnog suda.

Što onda s proračunom?

Prva Minićeva vlada donijela je ključne odluke, uključujući usvajanje proračuna za ovu godinu, porezne olakšice, ugovore o izgradnji cesta te imenovanja direktora javnih poduzeća. Gledano strogo pravno, ako nitko ne pokrene pojedinačne apelacije protiv svake od tih odluka, stanje se neće automatski promijeniti. Ostaje, međutim, pitanje može li si vlada, u takvim okolnosti priuštiti nove rasprave o proračunu  dok već teče fiskalna godina.

„Kad je riječ o odlukama Vlade, Sud o njima nije raspravljao, nije za njih nadležan i nema nikakva razloga za zabrinutost građana Republike Srpske, kao ni za zadovoljstvo onih koji nam ne žele dobro. Ovo je politička borba: imamo vladu, imamo institucije, sve funkcionira i nema razloga za zabrinutost“, izjavio je predsjednik vlade Republike Srpske Savo Minić.

Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić ocijenio je odluku kao „pucanj u prazno“. „Ne postoje pravne posljedice za Republiku Srpsku. Ustavni sud trebao bi služiti svima, a ne stati na jednu stranu“, rekao je Stevandić.

Nedostaju suci - iz Republike Srpske

Istodobno, oporba u Republici Srpskoj likuje zbog odluke Ustavnog suda, podsjećajući da je i ranije upozoravala vladu neka ne ulazi u potencijalne probleme koji bi mogli izazvati pravni i politički kaos.

„Vlada je nelegalna jer joj je mandat dao Milorad Dodik, iako tada više nije bio predsjednik Republike Srpske. Htio je, u svom stilu, bahato pokazati da je iznad zakona i države, da je i dalje gazda koji o svemu odlučuje“, rekao je Nebojša Vukanović iz Liste za pravdu i red. Dodaje kako će cijenu svega ponovno platiti građani, zbog ponižavanja Republike Srpske.

Vrh Republike Srpske osporava odluku Ustavnog suda BiH i zbog činjenice da on trenutačno djeluje u krnjem sastavu, sa sedam od ukupno devet sudaca. U drugi plan pritom se stavlja činjenica da dva suca koja nedostaju trebaju doći upravo iz Republike Srpske i da ih je ranije trebala imenovati Narodna skupština. Kao razlog osporavanja navode se i strani suci, njih troje, koje vlasti u Republici Srpskoj „ne priznaju", iako su sve dosadašnje odluke tog suda stupile na snagu.

Odluka Ustavnog suda donesena je na dan kada je nova vlada Republike Srpske preuzimala dužnost, a o njezinoj sudbini, po svemu sudeći, ponovno će odlučivati isti sud. Nova vlada trebala je poslužiti kao svojevrsni zaobilazni put upravo za ovakvu odluku.

V.d. nema te ovlasti

Mandat Savi Miniću za sastav nove vlade dala je Ana Trišić Babić, vršiteljica dužnosti predsjednika Republike Srpske, koju je Narodna skupština Republike Srpske potvrdila u listopadu 2025., nakon Dodikova odlaska s dužnosti. Međutim, Ustav Republike Srpske ne predviđa da vršitelj dužnosti predsjednika ima pravo imenovati mandatara, niti raspustiti parlament. Budući da taj institut Ustav uopće ne poznaje, otvoreno je i pitanje opće nadležnosti.

Zbog toga će već idućeg tjedna biti podnesena nova apelacija Ustavnom sudu BiH, uz zahtjev za privremenu mjeru do donošenja konačne odluke o imenovanju novog mandatara, a time i cijele vlade. „U idućim danima bit će podnesena apelacija o tome postoji li mogućnost da Narodna skupština Republike Srpske imenuje vršitelja dužnosti predsjednika, ako već postoje dva potpredsjednika“, rekao je Ramiz Salkić, zastupnik u Narodnoj skupštini Republike Srpske.

Odlukom Ustavnog suda BiH ponovno su istaknute njegove nadležnosti, a druga vlada Save Minića sada, po svemu sudeći, čeka isti sudski test. Njegov ishod mogao bi stići u trenutku ponovljenih izbora početkom veljače, za predsjednika Republike Srpske, na više od 130 biračkih mjesta. Taj bi ishod mogao promijeniti rezultat iz studenoga prošle godine i na mjesto predsjednika Republike Srpske dovesti oporbenog kandidata Branka Blanušu.