Većini ljudi ime Volker Türk ne znači mnogo. 57-godišnji Austrijanac jedva da je poznat javnosti. Njegovo imenovanje za visokog povjerenika UN-a za ljudska prava stoga možda iznenađuje, s obzirom da su tu funkciju ranije obavljale istaknute osobe poput bivših šefova država. Türkova prethodnica, Michelle Bachelet, ranije je bila predsjednica Čilea.

Rasadnik UN-a

Ali, u sklopu Ujedinjenih naroda Türk nije nepoznat i bivao je na važnim funkcijama. Ovaj pravnik je tamo radio 30 godina, uključujući i UN-ov ogranak za izbjeglice - UNHCR, gdje je od 2015. do 2019. godine bio na mjestu zamjenika visokog povjerenika. Doktor međunarodnog prava se potom preselio u ured glavnog tajnika UN-a Antonia Guterresa u New Yorku i smatra se njegovim čovjekom od povjerenja.

Zbog svoje nove funkcije Türk sada ide u Europu, u drugo sjedište Ujedinjenih naroda u Ženevi. Od početka rujna bilo je jasno da će on biti nasljednik Michelle Bachelet, nakon što ga je na tu funkciju predložio Guterres i potvrdila Opća skupština UN-a. On je deveti povjerenik za ljudska prava od osnivanja povjerenstva 1993. godine.

Raznovrsne zadaće

Visoki povjerenik za ljudska prava je najvažniji povjerenik Ujedinjenih naroda za ljudska prava. On je na čelu Ureda visokog povjerenika Ujedinjenih naroda za ljudska prava (OHCHR) i odgovoran je za sve aktivnosti i administraciju OHCHR-a.

Visoki povjerenik odgovara izravno glavnom tajniku. Savjetuje ga o politici UN-a o ljudskim pravima, predstavlja ga na sastancima tijela za ljudska prava i drugim događajima i obavlja posebne zadaće po njegovoj odluci. On mora osigurati podršku projektima, aktivnostima, tijelima i odborima programa za ljudska prava.

"Potrebni su nam svi na brodu"

Kada je stupio na dužnost Volker Türk je rekao: „Nadam se da možemo iskoristiti sva sredstva koja su nam na raspolaganju da promoviramo ljudska prava svih ljudi." Proveo je dugi niz godina "braneći prava nekih od najugroženijih ljudi na svijetu - izbjeglica, ljudi bez državljanstva, interno raseljenih osoba - ali i ljudi uhvaćenih u sukobima i nestabilnim situacijama". U današnjem podijeljenom svijetu važno je da postoji „izrazit glas savjesti, razuma i mudrosti. Visoki povjerenik za ljudska prava mora biti taj glas".

U video snimci, objavljenoj na Twitteru, Türk je naveo da se univerzalnost poštovanja ljudskih prava mora ponovo uspostaviti. Također je naglasio da želi posebno stupiti u kontakt s mladima i zainteresirati ih za ovu temu. „Kada su u pitanju ljudska prava, svijetu su, u ovom stadiju u kojem se nalazi, potrebni svi!"

Kriza ne manjka

S druge strane, Türk se nije pozabavio konkretnim izazovima na području ljudskih prava – poput ruskog napadačkog rata u Ukrajini ili prosvjeda u Iranu izazvanih smrću 22-godišnje Jine Mahse Amini. Navodna kršenja ljudskih prava u kineskoj regiji Sinđijang također će vjerojatno pratiti novog visokog povjerenika za ljudska prava tijekom njegovog četvorogodišnjeg mandata.

Njegova prethodnica Michelle Bachelet objavila je dugo očekivani izvještaj samo nekoliko minuta prije kraja svog mandata krajem kolovoza, a Kina je odbacila te navode. Türku stoga ostaje teška zadaća. Grupe za ljudska prava zahtijevaju da sljedeći povjerenik UN-a za ljudska prava ima hrabrosti boriti se protiv najmoćnijih zemalja i osuditi kršenja.

Glavna tajnica Amnesty Internationala Agnes Callamard rekla je u rujnu o Türkovom imenovanju za visokog povjerenika: „On mora odmah doprinijeti efikasnom odgovoru na ruski agresorski rat protiv Ukrajine, kineski progon milijuna Ujgura i previše zaboravljenih kriza od Jemena preko Demokratske Republike Kongo do Mjanmara i šire. Jačanje ljudskih prava u uvjetima klimatskih promjena i rastuće nejednakosti također bi trebalo biti na njegovom dnevnom redu."