Pojam Zeitenwende (prekretnica) trenutno je u trendu. Skovao ga je njemački kancelar Olaf Scholz kako bi opisao nove sigurnosnopolitičke izazove pred kojima se našla Njemačka nakon ruskog napada na Ukrajinu, no danas se koristi i u drugim kontekstima. Posebno u privrednoj politici. A Volkswagen je izvanredan primjer trenutnih izazova.

Njemačka automobilska industrija se nalazi u problemima: budućnost vozila s motorima s unutarnjim sagorijevanjem na velikim tržištima (SAD, Kina, Europa) je neizvjesna, ali i prodaja električnih automobila zaostaje za očekivanjima.

Ipak, elektromobilnost postaje sve važnija: Toyota je još uvijek najveći proizvođač vozila naše planete i ona je već odavno krenula putem barem hibridnih vozila. No prošle, 2023. godine je električni Model Y Tesle sa prvog mjesta svrgnuo Toyotinu Corollu kao najprodavaniji model u svijetu.

Frank Schwope s Visoke škole za srednje poduzetništvo u Hannoveru smatra da je to jedan od razloga za probleme njemačkog najvećeg proizvođača automobila, Volkswagena. Na pitanje DW-a, automobilski stručnjak kaže da važnu ulogu tu igraju "veliki potresi koje donose električna mobilnost i novi kineski konkurenti". Prema VW-u, te promjene i potresi – i žestoka borba popustima i posebnim ponudama, trenutno dovode do velikog pada dobiti: u trećem tromjesečju 2024. dobit je bila gotovo 64 posto manja u usporedbi s istim razdobljem prošle godine.

Preko leđa zaposlenih

Kao odgovor na to koncern planira uštedjeti uglavnom na troškovima rada. Smanjenje plaća za deset posto već bi donijelo 800 milijuna od planiranih ušteda od četiri milijarde eura. Osim toga, kako navodi radnički savjet, VW planira zatvoriti tri tvornice i ukinuti desetke tisuća radnih mjesta.

U Belgiji, Audi - koji je dio koncerna VW, već povlači konkretne poteze i planira obustaviti proizvodnju električnih automobila u Bruxellesu krajem veljače gdje je zaposleno oko 3000 ljudi. To je u utorak (29.10.) rekao predstavnik belgijskog sindikata CNE agenciji AFP.

Koliko je situacija ozbiljna, potvrdila je istoga dana predsjednica Njemačkog udruženja automobilske industrije (VDA), Hildegard Müller. Prema njenim riječima, prijelaz na električnu mobilnost će u sljedećih deset godina u njemačkoj automobilskoj industriji koštati dodatnih 140.000 radnih mjesta. Od 2019. godine već je ukinuto oko 46.000 radnih mjesta. „Transformacija naše industrije je ogroman zadatak", rekla je za Reuters i dodala: „Ključno je da politički okvir podržava i prati ovu promjenu."

VW i politika

Poziv na „politiku" uvijek postaje glasan kad poduzeća traže povoljnije uvjete za poslovanje. U slučaju Volkswagena, taj poziv ima posebnu težinu jer u koncernu politika sudjeluje u upravljanju.

Osnovan 1938. kao državno poduzeće, Volkswagen ni nakon poraza Njemačke u Drugom svjetskom ratu i ponovnog pokretanja proizvodnje nije postao potpuno samostalna kompanija nego je djelomice u državnom vlasništvu. Tako je i predsjednik vlade njemačke savezne pokrajine Donja Saska, u kojoj se nalazi grad Wolfsburg gdje je sjedište VW-a, član nadzornog odbora ovog svjetskog koncerna.

Tako se premijer Donje Saske, Stephan Weil (Socijaldemokratska stranka) nalazi u dvostrukoj ulozi kada zahtijeva „pronalaženje alternativnih rješenja" i naglašava da politika mora dati svoj doprinos. Na primjer on traži uvođenje novih poticaja za kupnju električnih automobila te ublažavanje EU graničnih vrijednosti za ispušne plinove automobila s motorima na unutrašnje sagorijevanje.

Predugo odmaranje na lovorikama

Na razini Njemačke, do sada nije učinjeno ništa kako bi se promijenili gospodarski okviri, smatra direktorica berlinskog ureda američkog think tanka German Marshall Fund, Sudha David-Wilp. U razgovoru za DW, gospodarske poteškoće Njemačke pripisala je tome što se razne vlade nisu usudile poduzeti bolne, ali nužne reforme.

„Godine pod vodstvom gospođe Merkel", precizirala je David-Wilp, „bile su prilično udobne za Njemačku, a zemlja je bila dovoljno bogata da prođe kroz pandemiju COVID-19. No, potrebne su reforme, ali s obzirom na uspjeh populista, etablirane stranke žele da se Nijemci gospodarski osjećaju sigurno kako ne bi pribjegavali strankama koje šire strah." I zato odgađaju promjene.

Za Volkswagen situaciju dodatno otežava činjenica da berlinska politika ne vodi dosljedan kurs u promicanju e-mobilnosti. Dok SPD-ovac Weil traži poticaje za električna vozila, berlinska „semafor-koalicija" ih je uglavnom ukinula već i argumentom kako takva vozila trenutno ionako najprije kupuju imućnija domaćinstva kao drugi ili čak treći auto u kućanstvu. Vladine stranke SPD, Zeleni i FDP ne vode zajedničku politiku. Tako Frank Schwope, osim „pogrešnih odluka VW-ovog menadžmenta", za Volkswagenove probleme krivi i neodlučan i nejasan politički kurs njemačke vlade.

Vrijeme je za promjene

Pritom je kriza u Volkswagenu samo dio puno šire krize. Bivši predsjednik Ifo instituta Hans-Werner Sinn smatra da je „Volkswagen je samo prva žrtva." Žrtva e-mobilnosti, zabrane motora s unutarnjim sagorijevanjem u EU i visokih energetskih troškova u Njemačkoj. Protiv toga se mora djelovati, jer „de-industrijalizacija nije tema budućnosti, već tema sadašnjosti", smatra Sinn.

A Franziska Palmas, ekonomistica u londonskoj tvrtki Capital Economics, za DW kaže da je „VW je simptomatičan za širu krizu njemačke industrije". To se vidi i iz činjenice da je industrijska proizvodnja u srpnju bila gotovo deset posto ispod razine početka 2023. godine. Trenutno je u šestogodišnjem trendu pada.

„Volkswagen je simbol uspjeha njemačke privrede u posljednjih 90 godina", rekao je Carsten Brzeski za DW. No, sada VW simbolizira krizu: „Problemi VW-a trebali bi biti konačan poziv za buđenje njemačkim političarima da kroz investicije i reforme zemlju ponovno učine privlačnom."