U svom petom govoru o stanju Unije predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen naglasila je da seEuropska unija mora boriti za svoje vrijednosti i slobodu. Ali i za svoje mjesto u svijetu „u kojem mnoge važne sile prema Europi zauzimaju podijeljen – ili otvoreno neprijateljski – stav“. Predsjednica Komisije pozvala je na „trenutak europske neovisnosti“.

Govorila je više od sat vremena, a naglasak je bio na vanjskoj politici. Ukrajinu, rekla je, treba i dalje podržavati, a pritisak na Rusiju dodatno pojačati. Najavila je 19. paket sankcija i navela da se traže nova rješenja kako bi se zamrznuta ruska imovina mogla staviti na raspolaganje Ukrajincima. No u govoru je najviše prostora posvetila situaciji u Gazi, koju je opisala kao „neprihvatljivu“.

Iznenađujuće najave o Izraelu

U tom je kontekstu predsjednica Komisije dala i najkonkretniju i najiznenađujuću najavu: Europska komisija obustavit će sve bilateralne isplate Izraelu – osim sredstava namijenjenih civilnom društvu i Memorijalnom centru holokausta Yad Vashem.

Glasnogovornik Komisije precizirao je da se radi o sredstvima iz fonda za međunarodnu suradnju od 2025. do 2027. u prosječnom iznosu od šest milijuna eura godišnje te o 14 milijuna eura za tekuće projekte.

Komisija također namjerava predložiti suspenziju trgovinskog dijela Sporazuma o pridruživanju između EU-a i Izraela te uvođenje sankcija protiv „ekstremističkih ministara“ i „nasilnih doseljenika“. EU je najveći izraelski trgovinski partner.

Na ove najave Izrael je odmah reagirao. Tako je izraelski ministar vanjskih poslova Gideon Saar na platformi X (bivši Twitter) napisao da neke izjave ponavljaju „lažnu propagandu Hamasa i njegovih saveznika“. Hamas je militantno-islamistička skupina koju između ostalih i EU i SAD vode kao terorističku organizaciju.

Sankcije za doseljenike i izraelske ministre?

Da bi odluke o sankcijama i o Sporazumu o pridruživanju stupile na snagu, potrebna je većinu među državama članicama. Predsjednici Komisije von der Leyen jasno je da će je biti teško postići, što je dala do znanja i u Parlamentu.

Naime, države članice EU-a duboko su podijeljene oko odnosa prema Izraelu. Dok neke zemlje, poput Irske i Španjolske, već dugo traže oštriji zajednički nastup – uključujući djelomičnu ili potpunu suspenziju sporazuma s Izraelom – druge se, prije svega Njemačka, tome protive.

Mnogi zastupnici pozdravljaju najave von der Leyen, koja je ranije bila kritizirana zbog previše suzdržanog stava prema Izraelu. Predsjednica kluba liberala Renew, Valérie Hayer, obećala je podršku Komisiji i spremnost na daljnje korake. S druge strane, čelnik Ljevice Martin Schirdewan ocijenio je prijedloge von der Leyen i dalje nedostatnima. Traži prekid isporuka oružja te suspenziju Sporazuma o pridruživanju.

Thu Nguyen, zamjenica ravnatelja vanjskopolitičkog think tanka Jacques Delors Centre, u najavama von der Leyen vidi i pokušaj povratka staroj snazi. Ona je, kaže, odlučila odustati od traženja konsenzusa među državama članicama i napredovati u pitanjima koja sama smatra važnima.

„Ljeto poniženja“ još se osjeća u Europi

Diplomatsko ljeto, u kojem su SAD vodile glavnu riječ u odnosima Rusija–Ukrajina, dok su Europljani ostali po strani, kao i trgovinski sporazum s Amerikancima koji je Europi uveo carine od 15 posto u mnogim sektorima, i dalje se osjećaju i u Strasbourgu. Položaj von der Leyen posljednjih je tjedana bio težak, a kritike na račun njezinih pregovora sa SAD-om nisu prestajale.

Tako je i u Strasbourgu Jordan Bardella, predsjednik krajnje desne skupine „Patrioti za Europu", kritizirao sporazum sa SAD-om, ustvrdivši da on Europu pretvara u „vazalnu državu“. Kritika dolazi i od socijaldemokratske čelnice Iratxe Garcíe Pérez: „Prihvatiti carinu od 15 posto bez ikakvih protumjera – to je neprihvatljivo."

U svom govoru von der Leyen je branila sporazum: „Osigurali smo da Europa dobije najbolji mogući dogovor.“ Iako osobno odbacuje carine, istaknula je da sporazum u geopolitički teškim vremenima donosi stabilnost odnosima između EU-a i SAD-a.

Europa svjesna vlastite beznačajnosti

Manfred Weber, predsjednik Europske pučke stranke, kojoj pripada i von der Leyen, rekao je u raspravi: „Mi Europljani stojimo sami u burnom svjetskom poretku. Nitko nas trenutno ne registrira na globalnoj sceni.“ Rješenje on vidi u većoj suradnji unutar Europe.

I von der Leyen priziva europsko jedinstvo i prije svega – neovisnost. To je nit koja se provlači cijelim govorom.

„Trenutak neovisnosti" za Europu ne obuhvaća samo obrambene aspekte – poput zajedničkih projekata i jačanja geostrateških kapaciteta – nego i smanjenje gospodarskih ovisnosti. Za to bi EU trebao postati konkurentniji, smanjiti energetsku ovisnost te sklapati nova trgovinska partnerstva.

Von der Leyen se namjerava baviti i unutarnjim temama – visokim troškovima stanovanja, pravilima za korištenje društvenih mreža za djecu ili osiguravanjem budućnosti automobilske industrije u Europi.

Težak put do jedinstva EU

Thu Nguyen u govoru vidi pokušaj premošćivanja razlika u Parlamentu i nastojanje da se strankama koje podržavaju von der Leyen – prije svega pučanima, socijaldemokratima i liberalima – ponudi ponešto za svaku od njih.

Govor je kod većine zastupnika demokratskog centra naišao na dobar prijem. Zeleni supredsjednik Bas Eickhout rekao je za DW da je von der Leyen dala do znanja da želi mijenjati stvari, ali da će na kraju presuditi ono što konkretno napravi. Prošle godine, podsjetio je, mnogi su ostali razočarani.

Pravnica za europsko pravo Thu Nguyen također uočava velike ambicije i patos, ali malo konkretnih mjera. No naglašava da će za provedbu planova von der Leyen biti ključna podrška država članica i Europskog parlamenta – a rasprava je pokazala da su oni vrlo podijeljeni.