Šef najveće njemačke oporbene stranke, Kršćansko-demokratske unije (CDU), Friedrich Merz zahtjeva da se smanji priljev novih podnositelja zahtjeva za dodjelu političkog azila u Njemačku, a mjere koje predlaže su pravno sporne.

Njemačka ministrica unutarnjih poslova Nancy Faeser iz redova socijaldemokrata (SPD), namjerava preispitati više prijedloga. Zahtjeve podržava Savez gradova i općina. To je lobistička grupa njemačkih općina koje su zadužene za smještaj podnositelja zahtjeva za azil. Općine se žale da su preopterećene.

Veliki je pritisak na politiku da poduzme nešto. Jedan podnositelj zahtjeva za azil iz Sirije, koji je čekao da ga deportiraju u Bugarsku, jer je ona prema Dablinskom sporazumu nadležna za njegov zahtjev, ubio je nožem tri osobe u Solingenu, a više njih teško ranio. Nedugo poslije toga na pokrajinskim izborima u Tiringiji i Saskoj desničarski populisti i dijelom ekstremni desničari Alternative za Njemačku (AfD) bili su uspješni.

Zbog svega toga brzo i odlučno djelovanje ne zahtijevaju samo kršćanski demokrati (CDU i CSU), već i liberali (FDP) i Zeleni. Liberali i Zeleni su sa socijaldemokratima dio vladajuće koalicije.

Trenutno vraćanje s granice?

Šef kršćanskih demokrata Merz zatražio je da se s njemačke granice odmah vrate oni ljudi koji su se u Njemačku uputili iz sigurne treće zemlje, a nemaju vizu. Prema trenutno važećim pravnim propisima to je gotovo nemoguće. Ako čovjek koji dođe na njemačku granicu zatraži azil, onda su njemačke institucije dužne dopustiti mu ulazak u zemlju i preispitati je li Njemačka nadležna za mogući zahtjev za dodjelu azila.

Ako bi se, na primjer, dokazalo da je ta osoba prvi put kročila na teritorij Europske unije ulazeći u Bugarsku, onda bi Bugarska bila nadležna za zahtjev. Prema odredbama Dablinskog sporazuma, Njemačka onda može zatražiti od Bugarske da preuzme podnositelja zahtjeva. To se mora obaviti u roku od šest mjeseci, inače Njemačka postaje automatski nadležna za podnositelja zahtjeva.

Konstantin Hruška je stručnjak za azilantska pitanja pri Institutu Maxa Plancka za socijalna prava i socijalnu politiku u Münchenu. On ukazuje na to da je pretpostavka za vraćanje s granice prije svega sveobuhvatna kontrola svih granica. On objašnjava da već pojedinačne kontrole na granicama koje postoje sve do danas, već godinama nisu u skladu sa zakonskim odredbama. Prema zakonskoj regulativi unutar Europske unije te sporadične kontrole na granicama između zemalja članica mogu biti samo vremenski ograničene iznimke, a ne pravilo.

„Najprije se mora pronaći osnova za granične kontrole, prije nego što se razgovara o vraćanju s granica", kaže Konstantin Hruška za DW.

Izbjeglice s njemačko-austrijske granice vratiti u Austriju?

Prema Dablinskom sporazumu ni to nije moguće, jer je za podnositelja zahtjeva za dodjelu azila nadležna zemlja u kojoj je prvi put stupio na tlo EU-a, a ne moguća tranzitna zemlja. Europski sud je „Dablinske odredbe“ potvrdio u nizu presuda.

Njemačka granična policija može s granice vratiti samo ljude koji ne žele podnijeti zahtjev za dodjelu političkog azila ili koji ne žele da budu priznati kao izbjeglice.

Može li Njemačka proglasiti „stanje opasnosti" i zatvoriti granice?

Ako bi migranti ili podnositelji zahtjeva za azil masovno pohrlili u Njemačku, ona može prijaviti Europskoj komisiji izvanrednu situaciju, a Komisija onda preporučuje mjere. U njih može pripadati i opće ponovno uvođenje graničnih kontrola, ali za ograničeno vremensko razdoblje.

Ako bi migranti u velikim skupinama nasilno prodrli u zemlju, ti ljudi se mogu bez daljnjeg preispitivanja potisnuti s njemačkog teritorija. Samo tada ne važi individualno pravo na preispitivanje zahtjeva za dodjelu političkog azila.

Može li Njemačka zabraniti ulazak u zemlju pojedinim skupinama kao što su Sirijci ili Afganistanci?

Stručnjak za problematiku azila Konstantin Hruška kaže: „Ne, i ne znam kako bi se to moglo opravdati. Pojedinačni teroristički akti Sirijaca ili Afganistanaca ne opravdavaju ni u kojem slučaju da se cijelim skupinama kolektivno onemogući podnošenje zahtjeva za azil.“

Mađarska i Litva su nekom drugom prilikom pokušale nešto slično na svojim vanjskim granicama Europske unije. Europski sud je odbacio paušalno zatvaranje granice za određene skupine. Dakle, pravno ostaje na snazi pravo na individualno preispitivanje zahtjeva za dodjelu političkog azila, koje proizlazi iz Europske konvencije o ljudskim pravima i Konvencije o statusu izbjeglica Ujedinjenih naroda.

Jednostrano djelovanje Njemačke u Europskoj uniji?

Njemačka bi se mogla pozvati na to što zemlje u koje su izbjeglice prvo stupile na teritorij EU-a, a to su Grčka, Italija, Španjolska, Hrvatska ili Bugarska, ne ispunjavaju svoje obveze iz Dablinskog sporazuma i ne brinu se o podnositeljima zahtjeva za dodjelu azila, pa bi Berlin mogao također ignorirati odredbe Dablinskog sporazuma i vraćati izbjeglice sa svojih granica. Vjerojatno je takav i prijedlog kršćanskih demokrata. To bi međutim dovelo do velikih nesuglasica unutar Unije, a i tužbe protiv takve prakse bi imale izgleda na uspjeh. „Ne može se reći – ako vi ne poštujete pravne odredbe onda ih ne poštujemo ni mi. Odredbe Dablinskog sporazuma nisu međunarodni sporazum dviju država već zajednički europski projekt", kaže Hruška.

Ima više smisla da se izvrši politički pritisak na zemlje u koje izbjeglice prvo dolaze, kako bi one ozbiljnije shvatile svoje obveze. Grčka, Italija i druge zemlje često navode da su preopterećene. A obvezujuća preraspodjela izbjeglica na ostale zemlje EU-a do danas nije provedena.

Rješavanje zahtjeva za dodjelu azila izvan EU-a?

Cilj migracijskog pakta u Europskoj uniji je da se postupak rješavanja zahtjeva za dodjelu azila izmjesti u specijalne logore na vanjskim granicama Europske unije.

To vrlo sliči na mađarski model. Mađarska već godinama prima zahtjeve za dodjelu političkog azila samo na dva granična prijelaza, postupak odlučivanja o zahtjevu se odvija u tranzitnim zonama, pri čemu podnositelj zahtjeva uopće ne ulazi u Mađarsku.

Neke države pokušavaju izmjestiti postupak u zemlje izvan Europske unije. Italija je formirala takav logor u Albaniji, koji će uskoro početi s radom.

Za podnositelje zahtjeva koji zrakoplovom stižu na njemačke zračne luke, odavno postoje ti „eksteritorijalni“ procesi odlučivanja o njihovom zahtjevu u tranzitnom području zračne luke. Odluka se donosi u roku od dva dana.

Promjena prava na azil

Kršćansko-demokratski političar Thorsten Frei kao i šef bavarske Kršćansko-socijalne unije (CSU) Markus Söder zahtijevaju da se ukine individualno pravo na azil. Po njihovom mišljenju ono nije više u skladu sa suvremenim svijetom.

Da bi se to djelotvorno provelo, Njemačka bi morala isposlovati odgovarajuću promjenu u pravnoj regulativi Europske unije. Osim toga, morala bi povući potpis s Konvencije o statusu izbjeglica pri Ujedinjenim narodima. Ta konvencija, naime, sadrži individualno pravo na postupak u kojem se odlučuje o zahtjevu za dodjelu azila, kao i zabranu paušalnog vraćanja s granica, ako u zemlji iz koje dolaze izbjeglice njima prijeti progon ili nečovječni tretman.

Ovaj tekst je izvorno objavljen na njemačkom jeziku.