Predizborna kampanja za prijevremene parlamentarne izbore u Srbiji koji se održavaju u nedjelju, 17. prosinca, je bila nešto mirnija nego što se očekivalo, navode sugovornici DW-a. Nisu, naravno, izostali niski udarci i tabloidne afere, ali konačni dojam je da se u kampanji sudjelovalo bez previše žara.

Stoga Zoran Gavrilović iz Ureda za društvena istraživanja (BIRODI) primjećuje da je „kampanja bila previše osobna, i da se uopće nije išlo u dubinu tema".

„Dominirale su teme vezane za vanjsku politiku, Kosovo i osobne obračune. Bilo je dosta svađe i govora mržnje, i mislim da zbog toga birači nisu imali relevantne informacije na temelju kojih bi mogli donijeti ispravnu odluku za koga glasati", kaže Gavrilović koji se bavi monitoringom medija.

„S jedne strane smo, dakle, imali Vučićevu propagandu a s druge opoziciju koja je pokušavala nekako umanjiti efekte te propagande“, kaže Gavrilović za DW.

ProGlas budi nadu

Politolog Duško Radosavljević kao najagilniji dio kampanje vidi inicijativu ProGlas. „Ako ćemo po nečemu pamtiti ovu kampanju, to će biti taj pokušaj stručnih i uglednih ljudi da zatraže novo poimanje politike. To je za mene neka sila koja pruža realnu šansu da Srbija bude bolja."

Radosavljević ima dojam da je i kampanja vlasti bila „nekako manje oštra". Kaže, to možda ima veze s time da su izbori iznuđeni i da nisu odgovarali ni vlastima ni opoziciji.

„Mislim da ni velika količina laži i zastrašivanja kojima smo ipak svjedočili nije mogla sakriti da je vlast prošla svoj zenit“, ocjenjuje Radosavljević za DW.

Kampanju je obilježila i sveprisutnost predsjednika Srbije Aleksandra Vučića. Osim što je „kao građanin“ nositelj liste Srpske napredne stranke (SNS), predsjednik je kroz funkcionersku kampanju imao čak 45 „obraćanja" u 44 dana.

Vrhunac je bio posljednji dan kampanje pred predizbornu tišinu kada je imao četiri nastupa u 24 sata.

Aleksandar Vučić je s pozicije predsjednika vodio kampanju za svoju izbornu listu, ističe Zoran Gavrilović, i dodaje „da je cilj toga da njegova lista dobije dovoljno mandata da spriječi bilo kakvo sankcioniranje njegovog protuustavnog ponašanja".

Vučićeve fantazije

Zatvorenost medija i propaganda vlasti kao rezultat imaju potpuni krah predizbornih poruka. Ako su pojedine političke stranke i imale neke bitne poruke biračima, one su ugušene nerealnim obećanjima vlasti i „satanizacijom" opozicije.

„Politička borba se tako svela na tabloidne afere i Vučićeve predizborne fantazije, pored kojih je bilo teško progurati smislenu poruku ili program", kaže Radosavljević.

Takav dojam dijeli i Zoran Gavrilović, koji primjećuje da „se ne može sjetiti niti jedne vrijedne predizborne poruke".

„Aleksandar Vučić se uglavnom bavio davanjem novca iz proračuna. Proeuropska opozicija se bavila državom blagostanja, smanjenjem nasilja, i borbom protiv kriminala i korupcije. Desna opozicija je forsirala temu Kosova i negativan stav prema Zapadu", nabraja Gavrilović.

„Tu je ostalo dosta prostora da se netko pozabavi pitanjem mladih, koje je praktično ostalo nepokriveno u kampanji“, skreće pažnju Gavrilović.

SNS prošla zenit?

Istraživanja javnog mnijenja pokazuju da je SNS i dalje pojedinačno najjača stranka – mada bi u Beogradu mogla ostati iza liste „Srbija protiv nasilja".

Dok će trka u prijestolnici biti neizvjesna, ni na republičkoj razini nije sigurno da će Naprednjaci i Socijalisti zajedno imati više od polovine glasova.

To pokazuje da je SNS od proteklih izbora izgubio do deset posto glasova, navodi Zoran Gavrilović, ali i skreće pažnju na nepouzdanost istraživanja u Srbiji.

Procjene o padu popularnosti vladajuće stranke po mnogima znače da je SNS praktično iscrpio svoj rezervoar glasova, i da je ovo maksimum koji mogu očekivati i pored svih pritisaka na birače. U kojoj mjeri je opozicija spremna povećati svoj rezervoar glasova?

Sociološka istraživanja pokazuju da je Srbija otišla udesno, napominje Zoran Gavrilović, koji kaže da i zbog velikog broja neopredijeljenih tu ima prostora za rast pojedinih stranaka: „Ali, tu je sad problem kako će se sve to prepakirati, jer i na desnoj strani spektra nije isto hoće li glas ići, recimo, za Novi DSS ili Narodnu stranku, ili za Radikale i Dveri-Zavetnike. Zato očekujem da će znatan broj glasova neopredijeljenih birača ići ka ovim desnim strankama, ali da neće ići ka SNS-u“, ocjenjuje Gavrilović.

Dostignut je zenit ove SNS garniture, koja je zapravo „pokret za opstanak na vlasti u kojem je hrpa likova otprije poznata organima gonjenja", kaže Duško Radosavljević:

„To je već vidljivo na njihovim mitinzima, gdje se ljudi jedva natjeruju da dođu, ili po njihovim članovima koje je sram priznati da su članovi SNS-a", kaže on.

„Postoji pravilo do kog trenutka možete lagati ljude, i mislim da je ta granica blizu, ali na žalost do tog otrežnjenja može doći tek za godinu ili dvije, i da Srbija za to vrijeme još više potone“, zaključuje Radosavljević.

Pratite nas i na Facebooku, preko X-a, na Youtubeu, kao i na Instagramu