Diplomatski odnosi Srbije i Njemačke su na nizbrdici, povezani sa pokušajima Zapada da ubrza rješenje kosovskog problema.

Najprije je srpski državni vrh suzdržano odgovarao na odlučnije poruke Berlina i Washingtona da bi trebalo brže doći do pravno obavezujućeg sporazuma Beograda i Prištine. No način odgovaranja iz Beograda se dramatično promijenio posljednjih stjedana.

Na meti oštrih izjava srpskih vlasti su se našli njemački političari i veleposlanici. Kao najoštriji kritičar izjava njemačkih predstavnika pojavljuje se premijerka Ana Brnabić, a tu i tamo jos se pridružuje i srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić.

Oštro po Njemačkoj

Nakon izjave njemačkog veleposlanika u Prištini Jörne Rohdea da bi barikade na sjeveru Kosova trebalo ukloniti prije Božića, Brnabić je rekla da je možda veleposlanik „ili loše interpretiran, ili je imao manji moždani udar prije intervjua". Ona je Rohdeove riječi ocijenila kao „direktnu prijetnju Srbima".

Srbijanska premijerka je prije toga njemački zastupnicu u Europskom parlamentu Viola von Cramon opisala kao „lažnog glavnog tajnika Ujedinjenih nacija i komandanta KFOR-a". Brnabić je osim toga reagirala i na ocjenu Annalene Baerbock, njemačke šefice diplomacije, da je neprihvatljiv povratak srpskih snaga na Kosovo, tražeći objašnjenje „koja se rezolucija UN-a mora poštivati, i zašto se u slučaju Srbije ignorira Rezolucija 1244?“

Podršku ovom nizu izjava dao je i predsjednik Srbije, koji je izjavio „da je gospodin Rohde poznat po antisrpskim izjavama" i da „Njemačka želi potpuno dominaciju na Balkanu".

Nova pozicija Srbije?

Zaoštravanje riječnika za novinara Nedima Sejdinovića znači „definiranje novog međunarodnog položaja Srbije, koja se distancira od Zapada u kontekstu ukrajinske krize".

„Druga dimenzija je da se antieuropski stav medija sada povratno odražava i na političku scenu. Posebno se ističe Ana Brnabić koja se utrkuje sa stranačkim kolegama u nastojanju da kaže ono što Aleksandar Vučić zaista misli", kaže Sejdinović za DW.

Direktor Instituta za europske poslove Naim Leo Beširi vjeruje da izjave govore o strahu da bi Zapad mogao otkazati podršku koju je davao srbijanskim vlastima posljednjih deset godina. „Premijerka Brnabić preuzima ulogu Aleksandra Vulina, koji je bio zadužen za napade na zemlje regije, NATO, EU i Ameriku. Na taj način Aleksandar Vučić pokušava opipati teren na međunarodnoj sceni, i vidjeti koliko će se Berlin naljutiti zbog ovoga, kako bi on u svom maniru za nekoliko dana smirivao situaciju", kaže Beširi za DW.

Na pitanje zašto je baš Berlin na tapeti, Beširi kaže da Vučić „možda ima informacije da je Njemačka usamljena u oštrom stavu kada je riječ o međusobnom priznanju Beograda i Prištine".

„Ali, to nije novi stav Njemačke. Jedino što imamo novu postavu njemačkih političara, koji nisu spremni olako vjerovati Vučićevim obećanjima, i spremni su da poduzeti neke političke mjere", ističe Beširi.

Njemačka – prijatelj i neprijatelj

Situacija djeluje čudno, jer predsjednik Srbije s jedne strane zahvaljuje Njemačkoj na značajnim ulaganjima i velikom broju radnih mjesta u njemačkim kompanijama koje posluju u Srbiji, a s druge se Njemačka vidi kao jedan od antisrpkih centara.

Nedim Sejdinović kaže kako je u odnosima Vučića i Berlina primjetno da više nema Angele Merkel. „Vidljiva je promjena nakon smjene vlasti u Njemačkoj. Nova politika Berlina ima sve manje razumijevanja za autoritarne poteze Aleksandra Vučića.“

Iza kulisa, pretpostavlja Beširi, Vučić možda zapadnim partnerima obećava jedno, a onda govori i radi drugo. „Mislim da on radi ono što Rusija hoće, a to je da se održi status quo na Kosovu, da to bude zamrznuti konflikt koji će se povremeno raspirivati, ovisno o dnevnopolitičkim potrebama", napominje direktor Instituta za europske poslove.

Istraživanja javnog mnjenja ovog instituta pokazuju da se Njemačka istovremeno vidi upravo tako – i kao prijatelj i kao neprijatelj Srbije. „Jasno je da veliki utjecaj ima sam predsjednik, koji je svakodnevno višesatni gost na nacionalnim televizijama. Taj ambivalentan stav je rezultat njegove politike", ocjenjuje Beširi.

Neminovno pogoršanje odnosa?

Direktor Instituta za europske poslove smatra da će se ta retorika analizirati u Berlinu, i da će se posljedice na međusobne odnose tek vidjeti. „Njemačka više nije Angela Merkel, i Vučićev imidž nekakvog reformatora se istopio. Ali, nije samo Njemačka za to da se preispita suradnja s Aleksandrom Vučićem, takav stav se sve više čuje i u drugim europskim prijestonicama“, ističe Beširi.

Nedim Sejdinović misli da će, nezavisno od retorike, biti neminovno pogoršavanje odnosa zbog ukrajinske krize, te da će biti sve manje razumijevanja za unutrašnje prilike u Srbiji i nedostatak volje za rješavanje kosovskog pitanja.

„To će u praksi možda značiti da će Srbija završiti na rezervnoj klupi europskih integracija – vjerojatno bez neke posebne kazne ili sankcija – ali to će svakako imati negativan utjecaj na ekonomiju i građane Srbije", zaključuje Sejdinović.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu