Radi se o najvećoj svoti koja je ikada zatražena od jednog šefa upravnog odbora u Njemačkoj. Kako saznaju istraživački novinari Süddeutsche Zeitunga (SZ) i javnih servisa NDR-a i WDR-a, koncern iz Wolfsburga svoj zahtjev temelji na tome što je navodno tih milijardu eura Volkswagen (VW) mogao uštedjeti da je Martin Winterkorn djelovao odmah čim je saznao za manipulacije.

A Winterkorn (73) je prema shvaćanju VW-a trebao djelovati već 27. srpnja 2015. godine kada je na jednom sastanku saznao detalje o kriminalnom softwareu ugrađivanom u vozila s dizel-motorom.

Taj software je prepoznavao situacije kada se automobil nalazi na testiranju ili tehničkom pregledu, a kada u klasičnoj vožnji na cesti. Pročišćavanje ispušnih plinova je radilo samo u "laboratorijskim uvjetima", dok su na ulici automobili emitirali štetne plinove, i to u višestruko većoj količini od dozvoljenih vrijednosti.

VW smatra i da je Winterkorn propustio "smjesta istinito i potpuno" odgovoriti na pitanja američkih kontrolnih instanci što je kasnije značilo veće kazne za VW u Sjedinjenim Državama. Tamošnji kontrolori su obznanili skandal 18. rujna 2015. godine.

Hoće li platiti osiguranje?

Čuveni menadžer, premda uživa ogromno bogatstvo, nije baš milijarder i toliku odštetu ne bi mogao platiti iz svog džepa. No ljudi njegovog ranga, čija je svaka odluka teška milijune ili milijarde, imaju zaključena posebna osiguranja za slučaj ovakvih tužbi.

Kako saznaje SZ, takvo osiguranje Winterkorn je imao u Zürichu, ali ono pokriva maksimalno 500 milijuna eura. Ono je predviđeno za slučaj "nesavjesne povrede obveza" – upravo ono što VW prebacuje bivšem šefu.

„Kvaka” je u tome što osiguranja ne pokrivaju ništa ako se, umjesto nesavjesnosti, dokaže namjera. Sredinom rujna pred Pokrajinskim sudom u Braunschweigu protiv Winterkorna počinje proces upravo zbog prevare.

Nadzorni odbor VW-a traži odštetu od još četvorice menadžera koji su vodili Audi i Porsche, marke koje pripadaju koncernu iz Wolfsburga. Njihovi odvjetnici sada šute, ali su do sada svi negirali upletenost u skandal.

Čak i ako bi VW dobio za pravo, i menadžeri budu primorani plaćati odštetu i to iz privatne imovine, ne trebaju ipak strahuju da će ostati s minimalcem u džepu. To pokazuju raniji slučajevi s menadžerima Simensa, Deutsche Banka i drugih koncerna.

Recimo, kada je Rolf Breuer, bivši šef Deutsche Banka, u jednom intervjuu ocrnio tadašnjeg klijenta i medijskog mogula Lea Kircha, banka je morala platiti skoro milijardu eura odštete. Breuer je tome priložio samo 3,2 milijuna eura iz vlastitog džepa - a to jedva da je bila trećina njegovo tadašnje imovine.

Mirovina od 3.100 eura, ali dnevno

Bivšem šefu VW-a Winterkornu također ne ide loše u mirovini. Dok je radio, zarađivao je 17 milijuna eura godišnje što je bio rekord među njemačkim menadžerima. Mirovina koju mu isplaćuje firma iznosi 3.100 eura – dnevno.

On godinama ponavlja da nije imao pojma što se događa u firmi, odnosno da dizelaši emitiraju i do 35 puta više štetnih plinova nego što je dozvoljeno. Pred jednim odborom Njemačkog parlamenta je rekao da ne zna zašto ga njegovi ljudi o tome nisu obavijestili. Nekoliko bivših kolega drugačije se sjeća tadašnjih zbivanja – tužilaštvu u Braunschweigu su rekli su da je Winterkorn sve (sa)znao u srpnju 2015.

Po aktualnim spoznajama, koncern je manipulirao vrijednostima ispušnih plinova u oko jedanaest milijuna dizel-vozila između 2008. i 2015. godine. Do danas je VW zbog toga platio 32 milijarde eura raznih kazni i odšteta.

nr (sz, wdr, ndr)

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android