Strategija nacionalne sigurnosti je dokument koji američka vlada objavljuje u redovitim razmacima. Ona opisuje vanjskopolitičku viziju predsjednika i služi kao smjernica za vladine odluke.

U najnovijoj strategiji se tvrdi da se Europa suočava s velikim problemima, među kojima su, između ostalog, „cenzura slobodnog izražavanja mišljenja i potiskivanje političke oporbe, nagli pad stope nataliteta, kao i gubitak nacionalnih identiteta i samopouzdanja". Američka vlada problematičnom smatra i migracijsku politiku u Europi. Europska unija i njezine „aktivnosti" opisuju se kao temeljni problem za kontinent.

„Želimo da Europa ostane europska", stoji u dokumentu. Ako se ovi trendovi nastave, Europa za 20 godina ili manje više neće biti prepoznatljiva, ocijenjeno je u američkoj strategiji. I potom je naglašeno kako je „sve drugo nego jasno" može li Europa i dalje ostati pouzdani saveznik.

Jačanje „zdravih" država

Kao pozitivno se spominje rastući utjecaj „patriotskih europskih stranaka" koji daje „povoda za veliki optimizam". Vlada predsjednika Donalda Trumpa i njegov pokret MAGA već duže vrijeme podržavaju stranke i aktere iz desnog tabora u Europi. Početkom ove godine je američki potpredsjednik J. D. Vance pozvao njemačke stranke na suradnju s Alternativom za Njemačku (AfD), čiji se dijelovi smatraju ekstremno desnima.

U dokumentu se najavljuje jačanje „zdravih" država srednje, istočne i južne Europe kroz gospodarske veze, prodaju oružja te političku, kulturnu i obrazovnu suradnju.

U NATO-u je posebnu zabrinutost izazvao odlomak u kojem se navodi da bi temeljna američka politika prema Europi trebala imati za cilj „okončanje dojma – i stvarnosti – o NATO-u kao savezu koji se neprestano širi".

Reakcije iz EU-a

Reakcije u Europi su na početku bile prilično suzdržane. No u međuvremenu se oglašava sve više političara.

Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen je odbacila američke prigovore na račun EU-a, dok je šefica vanjske politike EU-a Kaja Kallas pokušala izgladiti prijepore. „SAD je još uvijek naš najveći saveznik", rekla je Kallas i dodala da, unatoč razlikama u mišljenjima, i dalje vrijedi: „Mi smo najuži saveznici i trebamo se držati zajedno."

Predsjednik Europskog vijeća Antonio Costa je upozorio da se ne može prihvatiti „prijetnju miješanjem u politički život Europe". On je rekao da Sjedinjene Američke Države ne mogu u ime europskih građana odlučiti „koje stranke su dobre, a koje nisu". „Mi imamo različite svjetonazore, ali to ide predaleko", izjavio je Costa i dodao da SAD ostaje važan saveznik i gospodarski partner, „ali naša Europa mora biti suverena".

"SAD više ne stoji uz Europljane"

Američku Strategiju nacionalne sigurnosti komentirali su i pojedini njemački političari. Ministar vanjskih poslova Johann Wadephul (CDU) je na prigovor o navodnom nedostatku slobode mišljenja u Njemačkoj rekao kako ne vjeruje „da nam itko mora davati savjete o tome, nego je to uređeno našim ustavnim poretkom“. U Njemačkoj ne postoje samo izvršne, zakonodavne i sudbene državne vlasti, nego s pravom i slobodni mediji, naglasio je Wadephul.

Stručnjak CDU-a za vanjsku politiku Norbert Röttgen je rekao da prvi put od kraja Drugog svjetskog rata SAD više ne stoji uz Europljane i da više ne stoji ni uz Ukrajinu, protiv koje se vodi „brutalan rat uništenja". Komentirao je i navode iz američke strategije da bi SAD trebao „pomoći Europi u ispravljanju njezina trenutačnog kursa“. To je ocijenio miješanjem u unutarnje stvari europskih država. „Cilj je utjecati na naš unutarnji poredak prema trenutačnim ideološkim smjernicama MAGA-pokreta i u tu svrhu surađivati s unutarnjim neprijateljima liberalne demokracije u Europi – u Njemačkoj je to AfD", upozorio je Röttgen.

Stručnjak za obranu CDU-a Roderich Kiesewetter je izjavio da SAD pod predsjednikom Donaldom Trumpom više nije partner u vrijednostima, nego da nemilosrdno slijedi vlastite gospodarske interese.

Koordinator njemačke vlade za transatlantske odnose Metin Hakverdi (SPD) je također kritizirao miješanje u unutarnje stvari Njemačke. „Mi u Europi moramo postati gospodarski i vojno jači i suvereniji – to je točno", izjavio je Hakverdi. Ali: „Taj put određujemo sami. Rado zajedno sa SAD-om. Ali ne prihvaćamo miješanje u našu unutarnju politiku, svejedno čije."

"Najzadovoljnija je Rusija"

Bivši latvijski premijer Krisjanis Karins upozorio je pak da je s izvješćem zasigurno najzadovoljnija Rusija. Moskva već godinama pokušava razbiti transatlantski savez, naglasio je Karins i dodao: „I sada se čini da je najveći remetilački čimbenik tog saveza sam SAD, što je žalosno."

Doista, rusko vodstvo pohvalilo je američko izvješće. Promjene provedene u američkoj strategiji stoje „u velikoj mjeri u skladu“ sa stajalištem Rusije, rekao je glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov na državnoj ruskoj TV-postaji Rossija.

Iako američka vlada u dokumentu navodi okončanje rata u Ukrajini kao središnji interes, ondje se jedva nalaze kritičke riječi na račun Rusije. Dapače, europskim političarima Trumpova vlada predbacuje „nerealna očekivanja“ i političku blokadu u nastojanjima oko postizanja mira s Moskvom.