Kad je kineski predsjednik Xi Jinping 2019. posjetio Europsku uniju svijet je još izgledao nekomplicirano. Za COVID 19 se još nije bilo čulo, do ruske invazije na Ukrajinu će proći još godine, a Bruxelles i Peking su razgovarali o trgovinskim i investicijskim sporazumima.

Ali, nakon toga su se međusobni odnosi osjetno pokvarili. Trgovinski sporazum je zamrznut nakon što su dvije strane jedna drugoj uvele sankcije. A Europska unija, koja pokazuje sve veće ambicije, izradila je niz zakona kojima je cilj smanjiti ovisnost o Kini.

Xijev posjet Europi je počeo u Francuskoj, nakon toga slijede posjeti Srbiji i Mađarskoj. Dok će kineski predsjednik u Parizu zacijelo osjetiti oštriji postupak EU-a prema Kini, u Beogradu i Budimpešti će ga zacijelo dočekati ljubaznije. Srbija i Mađarska su uglavnom dobrohotno naklonjene Moskvi i Pekingu.

„Neutralno držanje" Kine prema ratu u Ukrajini

Francuski predsjednik Emmanuel Macron prima svoga kineskoga kolegu ovog ponedjeljka (6. svibnja) u Parizu. Pozvana je i predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen. Razgovori će biti „jako politički", naglašava ured francuskog predsjednika. Najvažnija tema će biti različito držanje u odnosu prema agresiji Rusije na Ukrajinu.

Skupa s Europskom unijom Francuska je od 2022. u više navrata uvodila sve oštrije sankcije prema Rusiji, a Kina s druge strane njeguje prisnije odnose s Rusijom. „Držanje kineske vlade je uvijek bilo objektivno, neutralno i uravnoteženo. Ona ne daje prednost ni jednoj strani", izjavo je kineski veleposlanik u Francuskoj Lu Shaye početkom prošlog tjedna za francuske medije.

Ali, francuska inicijativa bi mogla naići na gluhe uši: nakon Macronovog posjeta Kini prošle godine Xi je pristao nazvati ukrajinskog predsjednika, ali bez vidljivog rezultata.

Francuski stručnjak za Kinu Emmanuel Lincot radi na Katoličkom institutu u Parizu i Institutu za međunarodne odnose i strategije. Francuska je jedina atomska sila u Europskoj uniji, kaže Lincot u izjavi za DW. Zato Peking smatra Frauncusku važnom. Ali, planirani posjet ruskog predsjednika Putina Kini još ovoga mjeseca pokazuje nespremnost Kine da promijeni svoje gledište, kaže Lincot. „Držanje Xija Jinpinga prema glavnim međunarodnim pitanjima neće se promijeniti ni za milimetar."

Nastavak prijepora o trgovini između EU-a i Kine

Za vrijeme Xijevog posjeta Francuskoj radit će se na novim poslovnim sporazumima, među ostalim na planovima da kineske tvrtke dobiju poslove u francuskoj zrakoplovnoj kompaniji Airbus.

Europskoj uniji je Kina jedan od najvećih trgovinskih partnera, a i Kini je EU jedan od najvećih trgovinskih partnera. Europa uvozi znatno više iz Kine nego što izvozi u Kinu pa se iz Bruxellesa često može čuti prigovor da Kina ne nudi fer pristup svom tržištu. Zato je EU prošle godine pokrenuo istragu o kineskim subvencijama elektro-automobila. Peking je to nazvao „čistim protekcionizmom".

Isabelle Feng sa Slobodnog sveučilišta u Bruxellesu pretpostavlja da će međusobna trgovina između EU-a i Kine zbog napetih odnosa biti smanjivana „jako, jako sporo". „Promjena globalnih lanaca isporuke treba vremena", kaže ona u izjavio za DW.

Srbija: status žrtve povezuje

Nakon posjeta Francuskoj Xi ide u Srbiju. Vrijeme posjeta nije slučajno. Njegov dolazak pada točno na 25. godišnjicu pada američkih bombi na kinesko veleposlanstvo u Beogradu. Tada je NATO pokrenuo zračne napade na tadašnju Saveznu Republiku Jugoslaviju kako bi zaustavio etničko čišćenje kosovskih Albanaca.

Washington se ispričao za to i napad označio kao grešku. Za kineske žrtve je plaćeno obeštećenje, ali brojni ljudi u Kini i dalje vjeruju da je kinesko veleposlanstvo napadnuto namjerno.

Za Kinu se tu radi o povijesnom trenutku, u kojem joj je „zli Zapad" neposredno nanio bol. "To je dalo velik poticaj narativu da mora biti uspostavljen novi globalni poredak", kaže Stefan Vladisavljev iz Zaklade BFPE za odgovorno društvo u Beogradu.

Srbija je službeno kandidat za pristup Europskoj uniji. Ta zemlja se, kao i ostale zemlje zapadnog Balkana, nalazi na geopolitičkoj neuralgičnoj točki na kojoj se više sila bori za utjecaj. Europska unija je, istina, najvažniji gospodarski partner Srbije, ali od 2009. do 2021. su po navodima mreže Balkan Investigative Reporting Network u Srbiju došle kineske investicije od 10,3 milijarde eura.

„Kineska nazočnost u Srbiji je imala razne pozitivne posljedice, ali ono o čemu bismo isto trebali govoriti – a to trenutno ne činimo – su negativne ili razarajuće posljedice kineskoga kapitala u Srbiji. Govorimo prije svega o posljedicama za okoliš", kaže Vladisavljev u razgovoru za DW.

Je li Mađarska kineski „trojanski konj" u Europi?

Xi će svoje putovanje po Europi završiti u Mađarskoj, zemlji koja je najčešće u prijeporu s Bruxellesom. Prema kineskom ministarstvu vanjskih poslova, proteklih godina se produbilo „međusobno političko povjerenje" dviju zemalja. Isabelle Feng za taj razvitak ima drugi naziv: „Mađarska je kineski trojanski konj u Europskoj uniji", kaže ona u izjavi za DW. U prošlosti je Budimpešta blokirala izjave EU-a o Hongkongu i odugovlačila s pristankom na pomoć Europske unije Ukrajini kao i uvođenjem sankcija protiv Rusije.

Prošlog utorka je mađarski ministar vanjskih poslova Peter Szijjarto izjavio za kineske dnevne novine The Global Times da je istraga EU-a u vezi s kineskim subvencijama za električne automobile „doista opasna i štetna". Njegova zemlja će se jako zauzeti da se poboljšaju odnosi EU-a i Kine, rekao je Szijjarto.

Ta nesloga unutar EU-a je jako korisna Pekingu, kaže Feng. „Kineska strategija u odnosu na Europsku uniju je u posljednjih 20 godina uvijek bila – podijeli pa vladaj."

Odlukom da se potrudi oko odnosa s Mađarskom, a ignorira glavni grad Europske unije, Xi šalje jasnu poruku, zaključuje Lincot. „On želi surađivati s Europom koja je nezadovoljna Bruxellesom. Europom koja igra u korist Moskve."

Ovaj tekst je izvorno objavljen na engleskom jeziku.