Mediji na njemačkom i dalje su puni analiza i komentara o posjetu Xija Jinpinga Europi. Pažnja se pridaje i Srbiji kao jednoj od postaja diplomatske turneje kineskog predsjednika.

Kako piše dnevni list Welt, Xi se u Srbiji nije morao bojati ikakvih kritika, predsjednik Aleksandar Vučić ga je odavno proglasio „prijateljem Srbije“ i ovog puta mu opet priredio „pompozni“ doček.

Dodaje se da je Vučić potvrdio Kini podršku kod pitanja Tajvana.

Luksemburški Tageblatt, koji izlazi na njemačkom jeziku, piše da Srbija lavira između Istoka i Zapada te da je „paradni primjer za to kako Peking kreditima i građevinskim strojevima širi i učvršćuje svoj utjecaj u Europi".

Beogradski dopisnik tog lista navodi da, za razliku od novca iz Europske unije, za trošenje novaca iz Pekinga nisu potrebni komplicirani tenderi, analize izvodivosti ili utjecaja na životnu sredinu.

„Jedini uvjet za gradnju autocesta, mostova ili blokova termoelektrana kineskim kreditima je da ih grade kineske državne firme", piše Tageblatt.

Navodi se da je u međusobnoj trgovini udio srpskog izvoza u Kinu porastao na četvrtinu ukupne trgovinske razmjene, ali da taj „srpski" izvoz zapravo dolazi iz kineskog rudnika i topionice u Boru, te kineske željezare u Smederevu.

„Zato 92 posto izvoza u Kinu čini bakar. Tako da će prije svega sama Kina profitirati i od sporazuma o slobodnoj trgovini koji Vučić slavi kao 'povijesni'“, zaključuje list.

A njemački news-portal T-online u svom komentaru piše da je moto Xijeve turneje mogao glasiti „Posjet pilonima", odnosno da su Srbija i Mađarska neka vrsta oslonca za kineski most prema Europi.

Navodi se da je Srbija dostigla „ekskluzivni status" u odnosima s Kinom i da predsjednik Xi govori o „čeličnom prijateljstvu“, što je samo jedna razina ispod „prijateljstva bez granica" koje je Peking „ekskluzivno rezervirao za Putina".

„Srbija, čije kompletno stanovništvo može stati u djelić Pekinga, svakako je vrlo zadovoljna svojim mjestom na toj rang-listi. Ruka ruku mije, iako su ruke tako različite veličine“, piše ovaj portal.

Dodaje se da je Xi zauzet čovjek te da nije izdvojio vrijeme za „patuljka na Balkanu“ samo zbog „čelika u prijateljstvu“. Već i zato što se Srbija odavno nudi za kineska vrata ka Europi.

U komentaru berlinskog lista Tageszeitung navodi se da Vučić i mađarski premijer Viktor Orban – posljednji domaćin na Xijevoj turneji – imaju uspjeha jer su „liberalne demokracije s njima htjele raditi kompromise umjesto da se neumoljivo bore protiv njih".

„Liberalne demokracije nemaju odgovor i one laviraju između najjačih nacija svijeta. U svakom slučaju, Xi i nema potrebe da otvoreno podržava desničare u Europi. Dovoljno je što je tu", dodaje se u komentaru.

Frankfurter Allgemeine Zeitung se pak u izvještaju usredotočio na sporazume koje su srpski mediji – RTS, Politika i Tanjug – zaključili s kineskom stranom.

„Solidne osnove za daljnje zbližavanje već postoje, jer vlasti u Beogradu i Pekingu imaju slične predodžbe o tome kako izgleda dobro novinarstvo, premda je Vučić uvijek spreman još učiti i mogao bi biti zahvalan za kineske prijedloge za unapređenje medija."

Priredio: Nemanja Rujević