Kad je glasnogovornik kineskog ministarstva vanjskih poslova najavio putovanje Xija Jinpinga u Moskvu, puno se govorilo o „strateškoj suradnji" i „sveobuhvatnom partnerstvu". Osim toga je Wang Wenbin najavio da će Xijevo putovanje biti „posjet za mir".

U Kini to mnogi uopće ne dovode u pitanje. Brojni ljudi simpatiziraju Rusiju. Nigdje to nije jasnije vidljivo nego u milijunskom gradu Harbinu, u najsjevernijem dijelu Kine koji graniči s Rusijom. Jedna 25-godišnja žena tamo označava Rusiju kao „dobrog prijatelja Kine – kako na kulturnom, tako i na političkom području".

Jedan 63-godišnji muškarac kaže: „Naravno da bismo trebali surađivati s Rusijom." Kina i Rusija su prijatelji. Rusko vodstvo je jako i samouvjereno. To je dobro, kaže ovaj muškarac.

Kina kao idealan posrednik?

Upravo zbog prisnih odnosa s Rusijom mnogi vide Kinu kao idealnog posrednika u ratu u Ukrajini. Kina ima utjecaj u Moskvi – i Kina nije ništa učinila što bi naškodilo Ukrajini, kaže primjerice Wang Jiangyu sa Sveučilišta Sity u Hongkongu u razgovoru za agenciju Reuters. Zato je Kina u boljoj situaciji nego bilo koja druga velika zemlja na svijetu kad se radi o ulozi posrednika, kaže on.

Ali, problem je bliskost Xija Jinpinga s Putinom. Kina, istina, tvrdi da je neutralna, ali do danas nije osudila ruski napad na Ukrajinu. Kina govori o krizi, a ne o ratu. I čak i kineski stručnjaci priznaju da Kina može malo učiniti kako bi okončala konflikt.

Stručnjak kaže: Kina se želi prikazati kao svjetska sila

Kineski plan od 12 točaka za Ukrajinu objavljen krajem veljače sadrži samo neodređena opća načela, ali u njemu nema konkretnih prijedloga rješenja. To kritizira i Alexander Gabuev, stručnjak za Rusiju i Kinu na institutu Carnegie Endowment for International Peace u Washingtonu. On smatra da je glavni cilj Kine „prikazati se kao svjetska sila, koja unapređuje mirovno rješenje". Čak i ako ovaj plan ne stvara temelj za diplomatski napredak, on je dobar promidžbeni uspjeh za Kinu – prije svega na globalnom jugu, kaže Gabuev.

Kineski dužnosnici ne propuštaju nijednu priliku da Narodnu Republiku prikažu kao promicatelja mira, a one koji podupiru Ukrajinu kao pokretače rata. „Dijalog je uvijek jedini put za rješavanje konflikata", kaže glasnogovornik kineskog ministarstva vanjskih poslova Wang Wenbin. A na račun SAD-a i EU-a je izjavio: „Raspirivanje požara, jednostrano uvođenje sankcija ili provođenje maksimalnog pritiska, sve to samo povećava napetost."

Kina ne želi naljutiti zapadne trgovinske partnere

I prilikom Xijevog posjeta Moskvi ovaj narativ će zacijelo igrati važnu ulogu. Jer, kinesko vodstvo koristi rat u Ukrajini kako bi ostvarilo korist u sistemskom konfliktu s SAD-om. Kini je za to potrebna Rusija kao strateški partner. Istovremeno Kina ne želi naljutiti svoje zapadne trgovinske partnere ili zbog potpore Rusiji i sama doći na udar sankcija.

Dosad Kina profitira od toga što njezini odnosi s Rusijom postaju sve prisniji. Bilateralna trgovina je prošle godine porasla za više od 30 posto – na 190 milijardi američkih dolara – među ostalim i zbog zapadnih sankcija proti Rusije. Kina jeftino kupuje više ruske nafte i plina, Rusija više smartphonea, poluvodiča i druge robe iz Kine. Oružje za rat protiv Ukrajine po službenim navodima Kina ne isporučuje Rusiji. Ali, u medijskim izvještajima uvijek iznova se čuje da Rusija iz Kine dobiva opremu i komponente koje se mogu koristiti i u vojne svrhe.

Prošlog tjedna je portal vijesti Politico, pozivajući se na carinske podatke, objavio da su kineske tvrtke prošle godine u više navrata isporučivale oružje Rusiji, među ostalim i tisuću jurišnih pušaka koje su krivo bile deklarirane kao „civilne" lovačke puške. Osim toga u Rusiju su isporučeni kineski dijelovi za dronove i više od 12 tona zaštitne opreme – djelomice preko Turske i Ujedinjenih Arapskih Emirata, navodi Politico.

aj/tagesschau.de

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu