Prvi obrazovni centar koji Yad Vashem osniva izvan Izraela bit će otvoren u Njemačkoj, u središtu Münchena. Za izbor glavnog grada Bavarske presudni su bili: strateški položaj u Njemačkoj i Europi, odgovarajuća infrastruktura, visoka razina sigurnosti, mogućnost integracije u obrazovni sustav, mreža relevantnih institucija, povijesni značaj grada i financijska potpora bavarske vlade.

„Kakva čast!", poručio je bavarsi premijer i demokršćanin (CSU) Markus Söder. „Ova odluka pokazuje naše bliske odnose s židovskom zajednicom i s Izraelom." „Nikada više!" nije samo fraza, već svakodnevna obveza na djelovanje. „Svjesni smo svoje povijesne odgovornosti", rekao je Söder. „Strahote nacionalsocijalizma nikada se ne smiju ponoviti." „Bavarska će biti dobar dom za Yad Vashem", zaključio je bavarski premijer.

Yad Vashem također planira otvoriti dodatnu podružnicu svog obrazovnog centra u Leipzigu, u Saskoj, a proširit će i dugogodišnje obrazovno partnerstvo sa saveznom pokrajinom Sjevernom Rajnom-Vestfalijom.

Obrazovni centar dolazi u nekadašnju stranačku četvrt NSDAP-a

Obrazovni i memorijalni centar Yad Vashem u Münchenu trebao bi biti otvoren u roku od tri godine. Bit će smješten na Karolinenplatzu, dakle u nekadašnjoj „stranačkoj četvrti NSDAP-a" (Nacionalsocijalističke njemačke radničke stranke), u neposrednoj blizini Dokumentacijskog centra o nacizmu i izraelskog generalnog konzulata.

„Izbor Münchena, mjesta nastanka NSDAP-a, ima duboko simbolično značenje i odražava koliko je važno suočiti se s tom poviješću tamo gdje je počela. U suradnji s njemačkim partnerima, ovaj centar pomoći će da se istina o Holokaustu sačuva i prenese budućim naraštajima", rekao je direktor Yad Vashema, Dani Dayan.

Prema njegovim riječima ovdje nije riječ o muzeju, već o obrazovnoj ustanovi: „Ono što Yad Vashem čini poznatim jest njegov pedagoški pristup. Kako se sve više udaljavamo od ere svjedočanstava preživjelih, povijesno utemeljeno obrazovanje o Holokaustu važnije je nego ikad. Ovim centrom Yad Vashem donosi svoj jedinstveni pedagoški pristup u Njemačku, i to u kritičnom trenutku, kada rastu relativizacija, instrumentalizacija ili poricanje Holokausta,kao i antisemitizam."

„Oko 40 posto Nijemaca ne zna da je šest milijuna Židova i Židovki ubijeno za vrijeme nacionalsocijalizma", izjavila je njemačka ministrica obrazovanja Karin Prien i istaknula da će „savezna vlada nastaviti pružati potporu, uključujući organizacijska i pravna pitanja, kao i financiranje prvih pilot projekata".

Ideja nastala prije tri godine

Ideja o osnivanju centra u Njemačkoj prvi put je iznesena 2023. tijekom sastanka Danija Dayana i tadašnjeg kancelara Olafa Scholza. Od tada su je podržali kancelar Friedrich Merz, ministrica Karin Prien, kao i brojni savezni i pokrajinski čelnici.

Nakon početne studije o izvedivosti, u rujnu 2025. objavljeno je da su Bavarska, Saska i Sjeverna Rajna-Vestfalija ušle u uži izbor. Tim Yad Vashema proveo je detaljna istraživanja, posjete na terenu i konzultacije s lokalnim vlastima i partnerima.

Yad Vashem u Jeruzalemu

Yad Vashem (hebrejski: „spomenik i ime") u Jeruzalemu središnji je spomen-kompleks posvećen Holokaustu. Svake godine ga posjeti oko milijun ljudi.

Osnovan je 1953. zakonom izraelskog parlamenta, a kamen temeljac postavljen je 1954. Njegov glavni zadatak je očuvanje sjećanja na više od šest milijuna žrtava progona Židova od strane nacističkog režima i njihovih pomagača, kao i na uništene židovske zajednice i borce iz geta i pokreta otpora.

Središnji dio kompleksa čini Muzej povijesti Holokausta. Pored opsežne izložbe, u njemu se nalazi i Dvorana imena, središnje mjesto sjećanja židovskog naroda na svaku pojedinačnu žrtvu Holokausta. U memorijalnoj dvorani u središtu kompleksa gori Vječna vatra. Poseban spomenik podsjeća na 1,5 milijuna ubijene židovske djece.

U Aleji pravednika odaje se počast „Pravednicima među narodima", onima koji su za vrijeme Holokausta riskirali život kako bi spašavali Židove.

U Yad Vashemu prikupljaju se dokumenti, materijali i svjedočanstva preživjelih u arhivu i knjižnici te se stavljaju na raspolaganje javnosti, između ostalog i putem interneta. Tako, primjerice, središnja baza podataka imena žrtava Holokausta danas sadrži oko 5 milijuna zapisa.