Na dječjoj lutki su nalijepljene zelene cedulje na raznim mjestima po tijelu. Više dizajnerica raspravlja kako bi bilo moguće na dječjoj odjeći načiniti dovoljno otvora i zatvarača, da ništa ne smeta, a da je sve ipak dobro zaštićeno. „Važno je kod odjeće da ima puno otvora za medicinski pristup tijelu djeteta, ali i da se odjeću može brzo zamijeniti", kaže Jana Walther. Ona je suosnivačica start-up-poduzeća Wombly koje razvija i prodaje odjeću za djecu s tjelesnim smetnjama i kroničnim oboljenjima.

Među zaposlenicima su, istina, i tri muškarca. Ali, poduzeće je 2020. godine osnovao tim sastavljen samo od žena.  Pored Jane Walther tu su još Lena Förster i Lina Phyllis Falkner. U branši kojom i dalje jako dominiraju muškarci njihovo poduzeće je zato iznimka.

Žene se ne uzima ozbiljno

Prema izvještaju Saveza njemačkih start-upova „Female Founders Monitor" prošle godine su tek svako peto start-up poduzeće osnovale žene. Osim toga one su bile više zastupljene na područjima zdravstva, prehrane, obrazovanja i tekstila. Tako je i Wombly, unatoč muškim suradnicima, tipičan ženski start-up.

To me uvijek pomalo i živcira, kaže Falkner. „Nama je već rečeno da su žene prema jednoj studiji više socijalno usmjerene i da bi zato prije trebale raditi u socijalnim zanimanjima." Takvi ponižavajući komentari su, istina, rijetki, ali ona često ima dojam da se žene ne uzima ozbiljno.

I druge osnivačice poduzeća pričaju o sličnim iskustvima. „Nedavno sam sa svojim honorarnim suradnikom bila na jednom sajmu. Muškarci su djelomice razgovarali samo s njim, iako sam ja osnivačica poduzeća i iako sam ja započinjala razgovor", kaže Julia Enzinger. Njezino start-up poduzeće Rhome u Stuttgartu savjetuje poslodavce u pravnim stvarima, ako njihovi suradnici žele raditi u inozemstvu.

Šanse i rizici

Već kod potrage za investitorima žene su u težoj situaciji nego muškarci. „Postoji ta nesvjesna sklonost da investitori ženama prije postavljaju pitanja o riziku, a muškarcima o šansama", kaže Hanna Asmussen iz hamburškog start-up poduzeća Localyze, koje želi tvrtkama olakšati dovođenje suradnika iz inozemstva ili ih poslati u inozemstvo.

U jednoj studiji Harvarda iz 2017. autori su utvrdili kakopostoji nesvjesna sklonost investitora da prednost daju muškarcima. Njima se ne samo češće postavlja pitanja o potencijalu njihove poslovne ideje, nego su muškarci u prosjeku dobili sedam puta više novca od žena, oko 14 milijuna dolara više.

Kod takozvanih impact-start-upova, dakle takvih koji imaju socijalno ili ekološko usmjerenje, ne radi se često, za razliku od start-upova u branšama u kojima dominiraju muškarci, o maksimiranju profita, kaže osnivačica Womblyja Falkner. „Ljudi koji daju novac u pravilu su orijentirani na profit. A timove u kojima su samo žene promatra se i sumnjičavije." Ipak, osnivačice poduzeća su nakon jedne stipendije i jedne crowdfunding-kampanje pronašle investitora.

Neplaćeni posao odgoja djece

Ali, s potragom za investitorima ne prestaju izazovi za žene koje osnivaju start-up. „Znam za slučajeve u kojima osnivačice poduzeća nisu dobile kapital jer su bile trudne", kaže Franzistka Teubert, direktorica Saveza start-up poduzeća. Mnoge žene se ne usude spomenuti tu temu zbog straha da će biti u lošijoj poziciji.

„Statistički gledano zasnivanje obitelji i osnivanje start-upova događaju se u istom životnom razdoblju", kaže Teubert. Ali, i u kasnijem razvoju karijere žene često preuzimaju neplaćeni posao, kao što je odgoj djece, i zato imaju manje vremena za rad.

Rodilji 13 eura na dan

Prema studijama, tjedno radno vrijeme kod žena s djecom smanjuje se za više sati, a kod muškaraca ono ostaje najčešće jednako. „Kao žena stalno dobivam pitanje, imam li želju roditi dijete ili želim li uskladiti posao i odgoj djece. Muškarca se to u pravilu ne pita", kaže osnivačica poduzeća Localyze Asmussen.

Osnivačice poduzeća nemaju jednaka prava na porodiljni novac, a dobiti potporu često je komplicirano i jedva da se isplati. „Dobije se 13 eura na dan, a troškovi poduzeća i dalje teku", kaže šefica Saveza Teubert. „Ako nemaš ušteđevine, to ti puno ne pomaže."

Ona zahtijeva bolju zaštitu za samostalne poduzetnice. Zdravstvena osiguranja bi mogla, primjerice, snositi dio koji plaća posloprimac u slučaju bolesti, a mogao bi pomoći i državni fond za 14 tjedana porodiljnog dopusta. „Žene preuzimaju društvenu zadaću time što rađaju djecu", kaže Teubert. Za njih se na tom području mora još puno učiniti da bi se postigla ravnopravnost spolova, kaže ona.

aj/dpa

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu