Radi se o sirovinama i infrastrukturi: Ujedinjeni Arapski Emirati žele se u budućnosti više angažirati u Brazil. Ukupni iznos ulaganja koji je uključen je impresivan: oko 100 milijardi reala (što odgovara otprilike 16 milijardi eura) Emirati namjeravaju uložiti u projekte kao što su obnova pašnjaka, industrijski razvoj, izvoz poljoprivrednih proizvoda, infrastrukturni projekti i obrana. Investitor je državni fond Abu Dhabi Investment Group (ADIG).

Posebno je ideja o modernizaciji metropolitanske regije s niskim primanjima u Baixada Fluminenseu, nedaleko od Rio de Janeira, dobila posebnu pozornost medija. Oko tri milijuna ljudi živi ondje u sirotinjskim četvrtima, često u nesigurnim uvjetima i s lošom povezanošću sa središtem grada.

„Razgovori između investitora, brazilske federalne vlade i vlade države Rio de Janeiro bili su usredotočeni na stvaranje novih stambenih opcija u favelama (sirotinjskim naseljima) i njihovo bolje povezivanje sa središtem grada putem podzemne željeznice i brzih vlakova", kaže Zayed bin Aweidha, izvršni direktor ADIG-a, za novine "O Estado".

Ideja Emirata iza ovoga također je ekonomski motivirana: dugoročno gledano, prihod od karata za prijevoz milijuna putnika za podzemnu željeznicu ili brzi vlak također bi mogla stvoriti dobitak. "Moguće je redizajnirati i povezati gradove u blizini glavnog grada Rio de Janeira cestama, podzemnom željeznicom i brzim vlakovima", rekao je Zayed bin Aweidha. Krajem prošle godine čak je došlo do osobnog susreta između njega i brazilskog predsjednika Lule da Silve.

Produbljenje odnosa

Izjave o namjerama ulaganja uklapaju se u trend koji se javlja već nekoliko godina: "Oko 2,5 milijardi dolara nedavno je uloženo u brazilsko gospodarstvo", rekao je ekonomist Felipe Rodrigues s poslovne škole Fundação Getulio Vargas (FGV) u intervjuu za DW. Ulaganja su uglavnom bila koncentrirana u područjima istraživanja i energetske tranzicije.

"Brazil je zemlja koja se smatra ključnom za praktičnu provedbu energetske tranzicije. I mi pratimo odnos koji se razvio između Brazila i arapskih zemalja." To znači da dvije strane sada prisnije surađuju. „Brazil je općenito uspio zadržati svoje strateške partnere i steći nove", rekao je Rodrigues. Brazil je predan sporazumu o slobodnoj trgovini EU-a i Mercosura, ali je također nedavno proširio svoje gospodarske odnose i s Indijom.

Infrastrukturni i energetski projekti

Krajem prošle godine Brazil i Ujedinjeni Arapski Emirati su na marginama summita G20 u Rio de Janeiru potpisali dva pisma namjere kojima se htjelo stvoriti temelje za buduća ulaganja.

Prema brazilskoj vladi, sredstva će se koristiti za strateške projekte u Brazilu, posebice u područjima infrastrukture i energetike. "U Brazilu postoje velike mogućnosti", kaže Mohamad Mourad, glavni tajnik Arapsko-brazilske gospodarske komore, u intervjuu za DW.

„Ključni sektori gospodarstva, uključujući infrastrukturu, koncesije za luke i zračne luke, obnovljivu energiju, agrobiznis, nekretnine, obranu i druga područja, nude dobre mogućnosti ulaganja za fond iz Abu Dhabija", kaže Mourad.

Koliko su planovi realni?

Osobito nadu budi plan da se favele moderniziraju i podignu na novu razinu razvoja. Međutim, i u prošlosti je bilo mnogo obećanja, zato ima i skepse.

Nada da će Olimpijske igre 2016. i Svjetsko prvenstvo u nogometu 2014. također koristiti ljudima u slamovima preko infrastrukturnih veza uglavnom se nije ispunila. Još uvijek je svježe sjećanje na korupcijski skandal oko građevinske tvrtke Odebrecht, u kojoj su isplaćeni milijuni dolara mita za infrastrukturne projekte. To je trajno narušilo povjerenje u brazilsku politiku.

Ali za provedbu velikih projekata potrebna je i podrška stanovništva. Međutim, brazilsko pravosuđe još uvijek nije u potpunosti razriješilo ovaj skandal. Aktualna vlada predsjednika Lule da Silve također pokazuje malo interesa za to.

Birokratske i političke prepreke

Kako bi pisma namjere između Ujedinjenih Arapskih Emirata i Brazila postala stvarnost, moraju se ukloniti birokratske i političke nejasnoće, zahtijeva ekonomist Felipe Rodrigues. A Brazil mora razmišljati dugoročno: "Projekti ove veličine trebaju sigurnost kako bi izišli iz statusa najave. Govorimo o projektima koji traju od 15 do 20 godina, ali najmanje deset godina." Najveće prepreke u ovom trenutku su birokracija koja se mora ukloniti.

Obje strane su korak dalje u zajedničkim rudarskim projektima. U siječnju su vlade potpisale deklaraciju o suradnji u "projektima istraživanja, vađenja, obrade, rafiniranja i marketinga minerala i prijenosa arapske tehnologije".

Ovo je obećavajuća perspektiva za obje strane: "Sporazum promiče inovacije i konkurentnost u sektoru sirovina, posebno za mala i srednja poduzeća, čime se utire put za održiviju i globalno integriranu budućnost", rekao je ministar rudarstva i energetike Alexandre Silveira.

Barem na papiru, sve upućuje na realizaciju planova. Sada, međutim, partneri također moraju ispuniti obećanja.