Ocjene mnogih analitičara su da je prošlogodišnjim amandmanima Visokog predstavnika Christiana Schmidta na Ustav Federacije BiH i Izborni zakon BiH favoriziran etno-nacionalni koncept odlučivanja u Federalnom parlamentu. Kritičari, među kojima i direktor ljubljanskog Instituta za bliskoistočne i balkanske studije Zijad Bećirović, ističu kako je to bio jedini način da se, „u skladu s lobiranjem čelnika Republike Hrvatske", u federalnom Domu naroda učvrsti pozicija najutjecajnije stranke bosanskih Hrvata, Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) BiH.

To je aktualiziralo i poziciju još jedne nacionalne stranke, najutjecajnije političke stranke Bošnjaka – Stranke demokratske akcije (SDA), bez čijeg potpredsjednika Federacije BiH Refika Lende sada nije moguće formirati entitetsku Vladu. Iako su bošnjački glasovi na općim izborima prošlog listopada u značajnoj mjeri otišli i strankama „građanske orijentacije", SDA je, zajedno s partnerskom DF Željka Komšića, zadržala kontrolu u Klubu Bošnjaka u Domu naroda Federalnog parlamenta, što je omogućilo izbor Refika Lende za potpredsjednika Federacije. Lendo sada insistira da se u pregovore o formiranju Vlade uključi i njegova SDA, iako je rok za njeno formiranje istekao 6. aprila.

Blokada umjesto deblokade

„Nametnute odluke visokog predstavnika Christiana Schmidta u izbornoj noći 2. listopada 2022. bile su nakaradne i nisu deblokirale nego zablokirale politički proces. BiH treba simetrična rješenja u oba entiteta koja danas djeluju kao 'raštimani orkestar', što je jedan od glavnih uzroka nefunkcionalnosti BiH", kaže Zijad Bećirović. On podsjeća na to da je za formiranje Vlade Federacije BiH, prema Ustavu, potrebna suglasnost predsjednice Federacije BiH Lidije Bradare (HDZ), i dvojice potpredsjednika – Igora Stojanovića (SDP – Socijaldemokratska partija BiH) i Refika Lende (SDA).

Svojevrsnu pat-poziciju moguće je riješiti dogovorom političkih stranaka, ali nijedna ne odstupa od početnih pozicija. SDA vjeruje da joj u skladu s izbornim rezultatima pripada udio u vlasti, a čelnici te stranke govorili su kako je rješenje u savezu SDA-HDZ-SDP. Tzv. Osmorka, blok stranaka na čelu sa strankama Socijaldemokratska partija, Narod i pravda i Naša stranka, se drži saveza s nacionalnim strankama „bez kojih nije moguće formirati vlast" – s HDZ-om na razini Federacije BiH te SNSD-om (Savezom nezavisnih socijaldemokrata) i HDZ-om na razini države BiH. Pritom Osmorka, HDZ i SNSD ne žele savez sa SDA.

Christian Schmidt: „Neće više biti finalnih poziva"

Ako politički dogovor nije moguć, moguća je nova intervencija Christiana Schmidta.Šef OHR-a (Office of the high representative) je to indirektno najavio 7. travnja u Sarajevu. „Maksimalistički zahtjevi, etno-nacionalističke taktike zastrašivanja i neprihvaćanje političke realnosti neće pomoći da Federacija krene naprijed... Odgovorni političari trebaju ostaviti po strani svoje stranačke i pojedinačne interese i priznati više interese Federacije, države i njenih građana... Opredijeljen sam u namjeri da osiguram da se poštuje volja građana... Onima na koje se ovo odnosi treba biti jasno – ovo je finalni poziv da se urazume! Neće biti više finalnih poziva", osnovne su poruke Christiana Schmidta.

Zijad Bećirović vjeruje da bi bilo „vrlo opasno" nametnuti odluku prema kojoj bi predsjednica Federacije, Hrvatica Lidija Bradara i njen koalicijski partner iz SDP-a, Srbin Igor Stojanović formirali Vladu bez pristanka Bošnjaka Refika Lende, posebno ako bi takva odluka bila privremenog karaktera, što je opcija za koju se zalaže HDZ. „Opasna je i opcija prema kojoj bi se Vlada mogla formirati bez suglasnosti jednog od potpredsjednika, a da mu se naknadno omogući ulaganje veta. Sve bi to vodilo u još veću političku neizvjesnost, pa i ugrožavanju stabilnosti. Bojim se da se u ovom slučaju radi o opasnom poigravanju s mirom u BiH", kaže Zijad Bećirović.

Može odluka OHR-a, ali samo „kratkoročna"

Hrvatski portal Index.hr prenosi da je predsjednik HDZ-a i Hrvatskog narodnog sabora Dragan Čović rekao kako „sve hrvatske stranke insistiraju na tomu da visoki predstavnik donese jednokratnu odluku koja bi deblokirala izbor vlade Federacije BiH", protiveći se trajnim izmjenama Ustava „koje bi oslabile poziciju Hrvata". HDZ je za „kratkoročnu" odluku Schmidta jer bi se „trajna", kako tvrde pojedini analitičari, u nekom budućem izbornom ciklusu mogla primijeniti i na HDZ BiH. „Niti jedna hrvatska opcija neće podržati nikakva trajna rješenja. A i sva druga rješenja kojim bi trebalo nešto korigirati u Izbornom zakonu moraju podrazumijevati i legitimno predstavljanje u Predsjedništvu BiH i u domovima naroda", prenose mediji Čovićevu izjavu.

I član redakcije časopisa Forum Bosnae, politički analitičar Žarko Papić, potvrđuje da Schmidtove odluke nisu riješile problem blokada, ali „zasluge" za odluku šefa OHR-a od 2. listopada ne pripisuje isključivo lobiranju Hrvatske, nego ih tumači kroz prizmu promjene međunarodne politike prema BiH, ali i regionalnih pa i globalnih odnosa.

„Naravno da Hrvatska vrlo intenzivno lobira, ali je odluka Amerikanaca bila odlučujuća. Čak mislim da je Schmidt doslovno priopćio ono što je sastavljeno negdje blizu Washingtona, ako ne u samom Washingtonu", kaže Papić za DW. On ističe kako se time htjelo odgovoriti na orijentaciju dijela političkih struktura u BiH ka „unitarizaciji, ukidanju konstitutivnosti i uvođenju izbornog principa jedan čovjek – jedan glas". „To je, prije svega, zagovarao DF Željka Komšića, čemu se prislonila i SDA pa i dobar dio 'građanske' orijentacije", kaže Papić.

Promjena politike moćnika prema BiH

Sugovornik DW-a vjeruje da se nakon dugotrajne podrške takvoj orijentaciji „koja je posebno bila izražena u vrijeme bivšeg visokog predstavnika Paddyja Ashdowna", međunarodna zajednica sada okrenula nacionalnom konceptu „želeći osigurati punu političku nacionalnu ravnopravnost". Opcija je bila Schmidtovo povećanje broja delegata u klubovima naroda. „Greška je u tome što nije predviđen rezervni mehanizam, u slučaju da se odlukom ne riješi pitanje blokada – što je sljedeće? Ako Schmidt bude išao na nove mjere, one ne bi trebale biti jednokratne. To bi bilo katastrofalno zato što bi, hipotetički rečeno, tako izabrana vlada ostala bez ikakve realne pozicije, ne bi imala autoriteta i bila bi opravdano izložena pogibeljnoj kritici", upozorava Papić.

„Mislim da bi najbolje rješenje bilo da se iskoristi model vitalnog nacionalnog interesa. Ako Lendo ne želi podržati Vladu Federacije bez SDA, sljedeći korak bi mogao biti da mora dobiti potvrdu svog stava od dvije trećine članova Kluba Bošnjaka u Domu naroda Parlamenta Federacije BiH. Ako nema tu podršku, njegov veto bi bio anuliran. Time bi se zadržao duh Ustava, a smanjio etnički utjecaj u konačnom odlučivanju", smatra Papić. On je, međutim, uznemiren insistiranjem Dragana Čovića da eventualna Schmidtova odluka u tom pravcu bude „kratkoročna". Kako je istovremeno i predsjednik RS-a Milorad Dodik u Beogradu rekao Aleksandru Vučiću da se „razmišlja o donošenju odluke o samostalnosti RS-a", Papić je kazao da je to „indicija novog zaoštravanja odnosa".

Schmidt – posljednji visoki predstavnik?

„Onda smo gotovo na rubu kaosa, jer Dodikova izjava u Beogradu znači da on traži od Vučića suglasnost za donošenje odluke o samostalnosti RS-a, a Čovićeva izjava o 'kratkoročnom' rješenju je doslovno nevjerojatna, glupa i nemoguća", kaže Žarko Papić. Pojedini analitičari i mediji, ali i visoki dužnosnici u institucijama BiH odluke Christiana Schmidta i „promjenu" politike međunarodne zajednice u regiji dovode u vezu s „preslagivanjem" zapadnog Balkana. Član Predsjedništva BiH Željko Komšić nedavno je izjavio da se donedavni „bosanski saveznici" sada okreću „podršci ka albanskom, srpskom i hrvatskom nacionalizmu", što za posljedicu ima „težnje ka podjeli BiH".

Komšić je za Federalnu televiziju rekao da „potezi koje vuče međunarodna zajednica vode podjeli BiH" i da smatra da „poslije Schmidta više neće biti visokih predstavnika". „On provodi američku politiku, uz podršku Britanaca. Europskoj uniji (EU) se to ne sviđa, ali njoj je daleko važniji odnosi sa Sjedinjenim Američkim Državama nego vlastiti principi u BiH", rekao je Komšić, dodajući da s rješenjima koja nameće Christian Schmidt „BiH nikada neće biti članica EU".

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu