1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Zašto je hrana sve skuplja?

Henrik Böhme12. travnja 2008

Cijene hrane u Njemačkoj su u 2007. godini porasle za više od 30 posto. Ali i u cijelom svijetu je hrana prošle godine postala skuplja oko 18 posto. Za sve bi, kao i uvijek, trebala biti kriva globalizacija.

Djevojčica jede vruću kobasicu
Vruća kobasica s pecivom na njemačkim ulicama može se dobiti za 2 eura i 50 centi - puno ili malo?Foto: picture-alliance/dpa

Martin Schaar, stručnjak za poljoprivredu njemačkog instituta za gospodarska istraživanja ifo objašnjava i zašto: "Jedan od razloga je da je u cijelom svijetu porasla potražnja za proizvodima iz agrarnog sektora. Pogledajte samo zemlje u razvoju poput Indije, Kine. U tim zemljama je standard jako porastao. A viši standard znači i veću potražnju skupljih proizvoda poput mesa i biljnog ulja".

Riža više nije sve što Kinezi trebajuFoto: AP

Milijuni Kineza i Indijaca sada su otkrili zapadnjački stil života. Tamo gdje su se ljudi nekada zadovoljavali s tanjurom riže, danas se traže sir, mlijeko, kruh i meso. A to ima posljedice - za sir i mlijeko treba uzgajati krave koje treba isto tako hraniti. Tako raste i potražnja za, na primjer, kukuruzom.

Žestoka konkurencija

Bio-dizel sve češće na njemačkim benzinskim crpkamaFoto: AP

No, to nije jedini razlog. Tu je i proizvodnja bio-energije koja cvjeta. "Konkurencija između hrane i površina za proizvodnju energije je sve veća", ukazuje Schaar. Tamo gdje se nekada sijala pšenica, sada se sadi uljana repica za bio-dizel.

I porast cijene proizvodnje igra važnu ulogu. Za proizvodnju hrane potrebna je energija, a njezina cijena je proteklih godina vrtoglavo rasla. "Kada se na svjetskom tržištu kupuje roba, ne plaća se samo čista cijena proizvoda, već i njezinog transporta", naglašava Abdolreza Abbassian, stručnjak svjetske organizacije za hranu FAO. Danas je pak transport, zbog visoke cijene benzina, skuplji nego ikad.

Nepredvidiva majka priroda

Sušno proljeće - slika iz Düsseldorfa iz travnja prošle godineFoto: AP

Prošle godine je još jedan nepredvidivi faktor gurnuo cijene hrane prema gore: loše vrijeme. "Poljoprivreda je ovisna o vremenu, a majka priroda nije predvidiva", kaže Abbassian. Tako je u Europi proljeće bilo presuho, a ljeto prevlažno, što je loše za žetvu žitarica. I u Australiji je loše vrijeme rezultiralo lošom žetvom, a to je opet poskupjelo cijene stočne hrane, što se potom odrazilo na cijene mliječnih proizvoda i mesa.

A kako će se cijene hrane kretati u budućnosti? Ni klimatske prilike niti tehnološki napretci na području energetike nisu predvidivi, ali jedan faktor govori u prilog tome da će one ostati visoke - broj stanovnika. Sada ih je oko šest milijardi, ali predviđa se da će ih već 2050. biti devet milijardi!


Preskoči sljedeće područje Više o ovoj temi