Martin Schaar, stručnjak za poljoprivredu njemačkog instituta za gospodarska istraživanja ifo objašnjava i zašto: "Jedan od razloga je da je u cijelom svijetu porasla potražnja za proizvodima iz agrarnog sektora. Pogledajte samo zemlje u razvoju poput Indije, Kine. U tim zemljama je standard jako porastao. A viši standard znači i veću potražnju skupljih proizvoda poput mesa i biljnog ulja".

Milijuni Kineza i Indijaca sada su otkrili zapadnjački stil života. Tamo gdje su se ljudi nekada zadovoljavali s tanjurom riže, danas se traže sir, mlijeko, kruh i meso. A to ima posljedice - za sir i mlijeko treba uzgajati krave koje treba isto tako hraniti. Tako raste i potražnja za, na primjer, kukuruzom.

Žestoka konkurencija

No, to nije jedini razlog. Tu je i proizvodnja bio-energije koja cvjeta. "Konkurencija između hrane i površina za proizvodnju energije je sve veća", ukazuje Schaar. Tamo gdje se nekada sijala pšenica, sada se sadi uljana repica za bio-dizel.

I porast cijene proizvodnje igra važnu ulogu. Za proizvodnju hrane potrebna je energija, a njezina cijena je proteklih godina vrtoglavo rasla. "Kada se na svjetskom tržištu kupuje roba, ne plaća se samo čista cijena proizvoda, već i njezinog transporta", naglašava Abdolreza Abbassian, stručnjak svjetske organizacije za hranu FAO. Danas je pak transport, zbog visoke cijene benzina, skuplji nego ikad.

Nepredvidiva majka priroda

Prošle godine je još jedan nepredvidivi faktor gurnuo cijene hrane prema gore: loše vrijeme. "Poljoprivreda je ovisna o vremenu, a majka priroda nije predvidiva", kaže Abbassian. Tako je u Europi proljeće bilo presuho, a ljeto prevlažno, što je loše za žetvu žitarica. I u Australiji je loše vrijeme rezultiralo lošom žetvom, a to je opet poskupjelo cijene stočne hrane, što se potom odrazilo na cijene mliječnih proizvoda i mesa.

A kako će se cijene hrane kretati u budućnosti? Ni klimatske prilike niti tehnološki napretci na području energetike nisu predvidivi, ali jedan faktor govori u prilog tome da će one ostati visoke - broj stanovnika. Sada ih je oko šest milijardi, ali predviđa se da će ih već 2050. biti devet milijardi!