U nekim balkanskim zemljama već godinama kruži ciničan vic: kako se u regiji radi reklama za Njemačku i Austriju? Poziv turističke agencije bi vjerojatno glasio: "Dođite, vaša djeca su već ovdje!"

Balkanska regija je posljednjih godina teško pogođena odlaskom mlađe generacije. Prema podacima njemačke Savezne centrale za političko obrazovanje, gotovo svaki treći stanovnik Sjeverne Makedonije sada živi u inozemstvu. Još gora situacija je u Albaniji i Bosni i Hercegovini, gdje udio iseljenika u ukupnoj populaciji iznosi oko 42, odnosno 50 posto.

Savezna centrala skreće pažnju na činjenicu da iseljenici značajno doprinose uzdržavanju svojih obitelji u domovini. "U svim zemljama zapadnog Balkana, s izuzetkom Sjeverne Makedonije, doznake čine oko deset posto u odnosu na BDP."

Sofija Todorović, aktivistica za ljudska prava iz Beograda, je uvjerena: "Nedostaju nam ti pametni ljudi. Bez tih otvorenih, talentiranih, kreativnih, marljivih i prema EU-u orijentiranih ljudi i budućnost dotičnih zemalja je dovedena u pitanje."

Veća plaća nije jedini razlog

"Vlada bi trebala manje graditi zgrade, a više ulagati u umove", kaže taksist u glavnom gradu Kosova Prištini. Nema više od 30 godina, kao i otprilike polovica njegovih sunarodnjaka; čak je svaki treći Kosovar mlađi od 18 godina. Istovremeno, u zemlji koja je 2008. proglasila neovisnost, stopa nezaposlenosti kod mladih iznosi 19 posto. Sve više mladih Kosovara se pita: zašto raditi za mjesečnu plaću od nešto više od 500 eura kada se u Beču, Berlinu ili Baselu može zaraditi četiri puta više? Ponuda tečajeva njemačkog jezika u Prištini ne nedostaje.

I beogradska aktivistica Todorović prepoznaje taj problem. Ipak, smatra da gospodarski napredak sam po sebi neće riješiti problem odlaska – i skreće pažnju na problem koji se često zanemaruje na Zapadu: "Najveći izazov za mlade ljude u regiji je nesigurnost. Ona proizlazi iz nedostatka povjerenja u institucije i nedostatka vladavine prava u tim zemljama. To ih zabrinjava."

Politička nestabilnost i nesigurnost

Zaista, politička situacija na Balkanu ostaje nesigurna i 30 godina nakon ratova u bivšoj Jugoslaviji. Srbija se spori s Bosnom i Hercegovinom, Kosovom i Hrvatskom, Hrvatska sa Crnom Gorom, a i između Sjeverne Makedonije, Albanije i Grčke su se napetosti nedavno pojačale. Radi se o nacionalizmu, suočavanju s prošlošću i pravima političkih manjina. Problemi su stari, prijetnje aktualne. "Mladi ljudi ne žele živjeti u zemlji u kojoj se svakodnevno izvještava o mogućem izbijanju rata. Ne žele živjeti u zemlji u kojoj je klima prožeta glasinama da svi rade protiv nas i da se moramo neprestano braniti", kaže Todorović.

Njena domovina Srbija zaslužuje posebno poglavlje. Tu je uz sveprisutan nacionalizam problem i autoritarna vlada predsjednika Aleksandra Vučića. On ima velik utjecaj na pravosuđe, medije i Srpsku pravoslavnu crkvu. Vučić također koristi nejasne etničke odnose na Balkanu. Todorović optužuje vladajuće da u političke svrhe iskorištavaju "traume koje još uvijek vladaju u regiji".

Što učiniti kako bi mladi iz jugoistočne Europe ostali i svojom mladalačkom energijom pomogli izgradnji svoje domovine? Potrebno je više vladavine prava i manje nacionalizma, smatra Todorović. Njena inicijativa se zato fokusira na političko obrazovanje, nudeći alternativni pogled na situaciju: "Pokazujemo da je mir u regiji moguć, da možemo surađivati s vršnjacima iz drugih zemalja. I da iskustva iz prošlosti ne moramo koristiti kao oružje protiv naših susjeda, već ih možemo pretvoriti u alat za mir."