Zdravstveni sustav Brazila (SUS) dugo je važio kao primjer u brobi protiv virusa HIV-a i side/AIDS-a. Brazil od 1996. jamči besplatno liječenje oboljelima od side u javnim bolnicama, kao i besplatne lijekove. Ministarstvo zdravstva Brazila procjenjuje da je u ovom trenutku u toj zemlji 866.000 ljudi HIV pozitivno. Više od pola milijuna njih medicinski prati SUS.

Programi brazilskog Zdravstvenog sustava za HIV i sidu su jedna uspješna priča. Brojke Ministarstva zdravstva pokazuju da je očekivani životni vijek nakon infekcije od 1996. s tadašnjih pet porastao u prosjeku na 12 godina. Broj novozaraženih je bio konstantan, čak je u rizičnim skupinama i opadao.

Ali, u posljednje vrijeme ponovo raste broj zaraženih virusom HIV, rezultati su jedne studije UNAIDS-a. UNAIDS je program Ujedinjenih naroda koji je osnovan 1994. s ciljem smanjenja infekcija. U Brazilu, zemlji u kojoj je 2010. registrirano 44.000 novozaraženih, 2018. taj broj je iznosio 53.000 - dakle 21 posto više. To je znatno više nego u istom vremenskom razdoblju u ostatku Latinske Amerike, gdje je u prosjeku zaraženo sedam posto više ljudi. Što je krenulo naopako?

Malo preventivnih mjera

"Razlog za to je mali broj preventivnih mjera posljednjih godina", kaže Veriano Terto Jr., potpredsjednik Interdisciplinarnog udruženja za borbu protiv side (ABIA). To bi trebalo značiti da su državne službe drastično smanjile javne kampanje. "O temi side se šuti, a vlada zaboravlja brinuti se o tome. Čak je i u školama provedeno jako malo kampanja o prevenciji."

Za smanjenje kampanja o značenju prevencije kada je riječ o HIV-u može se okriviti i društveni trend, zbog sve većeg naginjanja konzervativizmu, smatra liječnica specijalistica za liječenje side Wilza Villela. "Vlade su morale stalno praviti sve više ustupaka konzervativnim snagama, kako bi uopće mogle vladati."

U školama je oduvijek postojalo protivljenje seksualnom obrazovanju i učenju o spolno prenosivim bolestima. Ali, ranije je barem pritisak državnih ustanova bio jači. Posljednjih godina je i protivljenje podjeli prezervativa u školama postalo snažnije, a nastavnici pokazuju sve manje spremnosti da se bave tom temom. "Kampanje u školama su postale slabije jer nema više ni pritiska sustava", kazala je ova liječnica za DW.

Kampanja s fokusom na tradicionalno rizične skupine

S početkom ekonomske i financijske krize 2013., javni sektor je obustavio izdvajanje sredstava za kampanje. Ali, ne samo to. Oni su prekinuli i suradnju s civilnim sektorom, a nevladine organizacije (NVO) su zapravo bile okosnica kampanja borbe protiv side.

Umjesto toga se odgovornost za prosvjećivanje prebacila ponovo na Zdravstveni sustav Brazila - SUS. "Teoretski je to ispravno, ali u praksi je to imalo suprotan učinak", kaže Villela. Suradnici SUS-a možda imaju dobru volju, kaže ona, ali oni nisu educirani o prevenciji bolesti. "Zamislite jednog običnog suradnika SUS-a koji pokuca na vrata. Ako uopće progovori o prezervativima to će biti površno ili se odmah sklizne u opće predrasude o homoseksualcima."

Tako se SUS u svojoj kampanji koncentrira na tradicionalno rizične skupine: prostitutke, ovisnike o drogama i homoseksualne muškarce. Ali, bez suradnje s NVO oni ne mogu doprijeti do ovih skupina, smatra Villela. Tako su mnoge žene razapete između normalnog života i prostitucije, dok ovisnici o drogi jednostavno umiru. Ovaj problem je akutan posebno u velikim gradovima poput São Paula i Rio de Janeira. A onda su tu još i homoseksualni muškarci koji su vremenom postali umorni od korištenja prezervativa, analizira liječnica specijalistica Villela.

Protivljenje upotrebi prezervativa

Još jedan trend je protivljenje upotrebi prezervativa. Tijekom karnevala u Riju se na primjer podijeli oko 100 milijuna prezervativa, ali jedno istraživanje iz 2018. pokazuje da je opala upotreba kondoma među mladima. I to kako pri prvom seksualnom odnosu, tako i sa stalnim partnerom ili partnericom.

Istovremeno je još uvijek puno ljudi uvjereno da opasnost preti samo klasičnim rizičnim skupinama, kojima oni ne pripadaju. Ljudi koji ne pripadaju ovim skupinama čak se preventivno i ne testiraju, već tek kada se bolest manifestira. "Ova stigma je još uvijek najveća prepreka za liječenja od side u Brazilu. Tome vodi i činjenica da se 30 posto oboljenja otkrije prekasno, što je ogroman broj za zemlju u kojoj je slobodan pristup lijekovima."

Globalni primjer?

Brazil u međuvremenu ne može više važiti kao primjer u borbi protiv HIV-a/side, smatra Terto, predsjednik ABIA. "Mi imamo dobra iskustva koja bi trebalo sačuvati. Brazil je pokazao političku volju, da je otvoren za sve kako bi se smanjila stopa smrtnosti." Posljednjih godina je nedostajalo podrške lokalnih vlada, ali i međunarodnih agencija za borbu protiv side.

"Jamstvo da svatko ima pristup javnom i besplatnom liječenju i dalje je primjer, pa čak i ako se prešlo na praksu 'testiranja i liječenja'", tvrdi Villela. "To je dovelo do toga da je porastao broj pacijenata. Ranije smo, naime, počinjali s liječenjem kada bi koncentracija virusa u organizmu bila jako visoka", kaže ova liječnica i dodaje: "Danas je drugačije, s liječenjem se počinje čim se otkrije infekcija."