Ruski dom u Berlinu je najveća ruska državna kulturna institucija u Europi. Njegova zadaća je širenje ruske kulture i jezika. Otvoren je 1984. u tadašnjem glavnom gradu DDR-a kao "kuća sovjetske znanosti i kulture”.

Od početka rata Rusije protiv Ukrajine zatvoreni su Ruski domovi u Rumunjskoj, Sloveniji, Slovačkoj, Hrvatskoj i Sjevernoj Makedoniji. I u Berlinu su ukrajinski aktivisti nekoliko puta demonstrirali protiv Ruskog doma i pozivali na njegovo zatvaranje - bez uspjeha.

Sankcije ili ne: Ruski dom ostaje otvoren

Ovom kulturnom institucijom upravlja Rosotrudničestvo – ruski organ koji je na popisu sankcija EU-a. Na njegovoj internetskoj stranici stoji da je zastupljen u 80 zemalja svijeta s 87 podružnica, koje se od 2021. godine neslužbeno nazivaju Ruski domovi.

Međutim, direktor Ruskog doma u Berlinu Pavel Isvolski kaže da se sankcije ne odnose na njegovu instituciju. To je za to, kako on kaže, jer je Ruski dom neovisan pravni subjekt i uopće se ne spominje na popisima sankcija EU-a. "Činjenica da Ruski dom financira Rosotrudničestvo ne znači da je kuća podložna sankcijama koje su donesene protiv Rosotrudničestva", rekao je on za DW. On te tvrdnje temelji na dopisu berlinskog odvjetnika Bertranda Malmendiera, koji ne samo da je zastupao rusku naftnu tvrtku Rosneft pred njemačkim sudovima 2022., nego je branio i Viktora Medvedčuka u Ukrajini, proruskog političara u toj zemlji i čovjeka od povjerenja Vladimira Putina.

"Ovo je neugodna stvar jer ostavlja dojam da Savezna Republika Njemačka zapravo ne provodi sankcije koje je uveo EU i koje se također moraju primjenjivati ​​u Njemačkoj kao izravno primjenjivi zakon", kaže odvjetnik Patrick Heinemann za DW. On pak zastupa bivšeg zastupnika Zelenih u Bundestagu Volkera Becka. Početkom 2023. Beck je podnio prijavu protiv Ruskog doma zbog sumnje u kršenje Zakona o vanjskoj trgovini. Unatoč tome, berlinsko državno odvjetništvo je obustavilo istragu navodeći kao razlog: "Odgovorni imaju diplomatski status.”

Ali sada je Bertrand Malmendier podnio prijavu protiv Volkera Becka zbog širenja lažnih sumnji. Početkom 2023. Beck je napisao: "Ne može biti da dok ruska vojska ubija ljude u Ukrajini i ukrajinske gradove pretvara u ruševine, Putinova kulturna predstavništva organiziraju simpatije za Kremlj. Tome se mora stati u kraj . (...) Ta ustanova bi možda mogla pronaći novu namjenu kao središte ruskog i bjeloruskog egzila."

Istaknuta podrška Ruskom domu

Ruski dom na svojoj strani nema samo uglednog odvjetnika, već i Istočni odbor njemačkog gospodarstva, čiji je voditelj sredinom listopada pisao odjelu za financijske sankcije Bundesbanke (pismo je dostupno DW-u). U pismu se kaže da "bezrezervno" podržava sankcije protiv Rusije zbog rata protiv Ukrajine, ali navodi da su bilo kakve sankcije protiv centra ruske kulture pogrešne. One su "voda na mlin ruske propagande", koja tvrdi da Zapad u cjelini vidi Rusiju kao neprijatelja, navodi odbor. "Smatramo sankcije protiv Ruskog doma i zamrzavanje računa apsolutno pogrešnim", piše voditelj Istočnog odbora Michael Harms.

Jesu li bankovni računi Ruskog doma zaista blokirani? Ured za odnose s javnošću Bundesbanke odbija dati bilo kakve informacije. Jedina neizravna potvrda za to je izjava Marije Zaharove, glasnogovornice ruskog Ministarstva vanjskih poslova. Početkom 2023. ona je zaprijetila da će Rusija poduzeti protumjere protiv Goethe-Instituta, ako Njemačka ne deblokira račune Ruskog doma. I doista: u proljeće 2023. je Ruska središnja banka blokirala račune Goethe-Instituta.

Čak i šef Ruskog doma izbjegava odgovor na izravno pitanje o blokiranim računima. On kaže da imaju "određene procedure za obradu online uplata". Računi funkcioniraju i mogu se izvršiti sve potrebne uplate, iako je procedura zakomplicirana, kaže on.

Pratite nas i na Facebooku, preko X-a, na Youtubeu, kao i na Instagramu