Krajnje desna Alternativa za Njemačku (AfD), sada najveća oporbena stranka u Bundestagu, postupno dobiva sve veću potporu. Najnovija istraživanja sugeriraju da su desni populisti prestigli konzervativnu Uniju CDU/CSU kancelara Friedricha Merza. Taj se trend pokazao i na lokalnim izborima u rujnu u Sjevernoj Rajni-Vestfaliji, najmnogoljudnijoj njemačkoj saveznoj pokrajini. Tamo je AfD uspio utrostručiti svoj udio glasova u odnosu na rezultate iz 2020. godine.

Popularnost AfD-a među ruskim Nijemcima

Više istraživanja pokazuje da krajnje desna AfD uživa posebnu potporu među etničkim Nijemcima koji su se od početka devedesetih u Njemačku doselili iz bivšeg Sovjetskog Saveza i stekli njemačko državljanstvo. Često se nazivaju etnički njemački doseljenici ili ruski Nijemci.

Prema novom istraživanju demokršćanima bliske Zaklade Konrad Adenauer, 31% njih spremno je glasati za AfD. „Taj udio je značajno viši od prosječne potpore AfD-u među Nijemcima migrantskog podrijetla, koja iznosi 19%“, navodi se u izvješću.

Ukupno gledajući, ljudi iz postsovjetskih zemalja čine 12,4% svih birača migrantskog podrijetla u Njemačkoj, odnosno otprilike 900.000 osoba, prema izračunima istraživačkog centra DeZIM.

Antiimigrantska stranka u integracijskim vijećima

Jedan od najneočekivanijih ishoda glasanja u Sjevernoj Rajni-Vestfaliji bili su rezultati izbora za integracijska vijeća. Ta izabrana tijela predstavljaju interese migranata i naturaliziranih njemačkih građana u saveznim pokrajinama. Ona ne donose obvezujuće odluke, već imaju savjetodavnu ulogu. U nekoliko gradova u Sjevernoj Rajni-Vestfaliji sada će AfD-ovi predstavnici dominirati integracijskim vijećima.

U Paderbornu je krajnja desnica osvojila prvo mjesto s 24,5% glasova, a u Detmoldu je također bila prva s 27,9%. U Bottropu je stranka osvojila 26,2%, zauzevši drugo mjesto i zaostavši za socijaldemokratima (SPD) za samo dva glasa.

Paradoks je u tome da na izborima za integracijska vijeća mogu sudjelovati samo stanovnici migrantskog podrijetla. To uključuje strance s legalnim boravištem, naturalizirane njemačke građane te djecu imigranata koja su stekla njemačko državljanstvo rođenjem. Etnički njemački doseljenici također mogu sudjelovati, ali se moraju prethodno registrirati kao birači.

Drugim riječima, u slučaju izbora u Sjevernoj Rajni-Vestfaliji, stanovnici migrantskog podrijetla izabrali su predstavnike stranke koja zastupa antiimigrantski program, uključujući pozive na „remigraciju“. U njemačkom krajnje desnom diskursu taj se pojam odnosi na deportaciju ne samo osoba bez legalnog boravišta, nego i njemačkih državljana migrantskog podrijetla.

Ruski Nijemci: od CDU/CSU-a prema AfD-u

Iako su podaci o nedavnim izborima u Sjevernoj Rajni-Vestfaliji, osobito za integracijska vijeća, još nepotpuni, jedno je, kako kaže politolog Andreas Wüst sa Sveučilišta primijenjenih znanosti u Münchenu, već sad jasno.

„Očito je da je u mnogim općinama AfD uživao snažnu potporu, a u mjestima s velikim brojem ruskih Nijemaca ili doseljenika ta je potpora bila još veća“, rekao je stručnjak za DW.

Njemački tjednik Focus izvještava da se Paderborn i Detmold, gdje je AfD pobijedio na izborima za integracijska vijeća, nalaze u upravnom okrugu s najvećim udjelom ruskih Nijemaca u Sjevernoj Rajni-Vestfaliji.

Raspoloženje među tom skupinom promijenilo se nakon migracijske krize 2015.–2016., kada je Njemačka primila rekordan broj izbjeglica, uglavnom iz Sirije i Afganistana. Prije toga istraživanja su pokazivala da su ruski Nijemci skloni podržavati konzervativni blok CDU/CSU.

Upravo se migracijska politika CDU/CSU-a iz tih godina, tj. politika tadašnje demokršćanske kancelarke Angele Merkel, doživljava kao prijelomni trenutak, kada su ruski Nijemci počeli prebacivati svoju potporu AfD-u.

Ruski Nijemci cijene integraciju u njemačku kulturu i veze s Rusijom

Andreas Wüst proučavao je biračko ponašanje Nijemaca migrantskog podrijetla. On povezuje simpatije ruskih Nijemaca prema AfD-u s time da imaju stroža stajališta o tome tko može postati njemački državljanin.

„Primjerice, prilagodba njemačkoj kulturi, kao i njemačko podrijetlo kao temelj za državljanstvo, faktori su koji više znače doseljenicima, uključujući ruske Nijemce, nego drugim skupinama“, objašnjava Wüst.

Osim toga, za razliku od većine drugih stranaka, AfD zastupa proruski stav. Primjerice, uoči parlamentarnih izbora u veljači, stranka je odbila u svoj program uvrstiti osudu ruske agresije na Ukrajinu. Dopredsjednica stranke Alice Weidel također je obećala obnovu ruskog plinovoda Sjeverni tok.

Taj Kremlju naklonjen stav mogao je pomoći AfD-u da pridobije ove birače kojima je u mnogo slučajeva ruski prvi jezik. „Naravno, ljudi održavaju veze s Rusijom, njihovi korijeni ostaju i rusko-njemački identitet je prisutan“, kaže Andreas Wüst. „Zato se oštra kritika Rusije i potpora Ukrajini često dočekuju sa skepsom.“

AfD se obraća ruskim Nijemcima

Stručnjaci kažu da iako ruski Nijemci čine jednu od najvećih skupina među njemačkim biračima migrantskog podrijetla, oni su i dalje relativno mali u odnosu na ukupno biračko tijelo.

Unatoč tome, AfD se fokusirao na dosezanje te skupine birača. Godinama je stranački klub AfD-a u Bundestagu imao povjerenika za pitanja ruskih Nijemaca. Nekoliko ruskih Nijemaca također je član stranke, a AfD svoje programe distribuira i na ruskom jeziku.
Ovakav pristup pobuđuje izborni entuzijazam među građanima migrantskog podrijetla, koji su inače skloni apstinenciji od glasanja.

„Ali postaju znatno aktivniji kada im se izravno pristupi, kada se uspostavi veza s njima“, komentira politolog Andreas Wüst. Prema njegovim riječima, važno je da se stranke izravno obraćaju onim skupinama građana kojima se politika čini udaljenom i nebitnom. „Jasno je da je AfD u tome uspio prilično učinkovito“, zaključuje on.