Mališani koji ovih dana dolaze na svijet su sasvim u trendu. U Njemačkoj - a slično je u mnogim drugim razvijenim zemljama - najviše se beba rađa u srpnju, kolovozu i rujnu. Zašto - to nitko zapravo ne zna. Da stvar bude kompliciranija, taj trend vlada tek četrdesetak godina: prije toga se najviše beba rađalo ranije, u proljeće.

Znači li to da su se promijenile spolne navike čitavog društva? Ili je i to rezultat promjene u našem okolišu? Tu i znanstvenici tek mogu nagađati pravi odgovor.

A razlike u popunjenosti rodilišta su drastične: prošle, 2019. godine se u srpnju dnevno rađalo oko dvadesetak posto više djece nego što ih se rađalo u prosincu. Srpanj je ionako mjesec s najviše beba: njemačka rodilišta su zabilježila 2.344 bebe svakog dana, prosinac je tradicionalno "slab" s 1.935 beba.

Ali još u sedamdesetima prošlog stoljeća je to bilo drugačije: najviše posla u rodilištima je bilo u veljači, ožujku i travnju. Zašto je to tako? I što se promijenilo?

I u mraku se slavila dobra žetva

Jedna teorija to objašnjava brojem stanovnika koji su živjeli od poljoprivrede. Sebastian Klüsener, voditelj istraživačkog odjela demografskih promjena i starenja na državnom Institutu za istraživanje populacije (BiB) nam objašnjava: u poljoprivrednim sredinama se u ljetu vidjelo, hoće li urod biti dobar. A ako silosi i spremišta budu puna, onda si obitelj mogla priuštiti još jedno dijete, objašnjava Joshua Wilde iz odjela za demografska istraživanja Instituta Maxa Plancka. Povrh toga, u kasno ljeto se tradicionalno održavaju proslave dobrog uroda - gdje je znalo biti živo i nakon što se ugase svjetla.

Tu je još jedan element iz davnih vremena: seksualnost prije braka je bila nešto nečuveno, izvanbračna djeca sramota. I opet: baš u ljetu, kad je bilo svega, najčešće su se održavale i svadbe tako da su i mladenci odmah požurili (konačno) ispuniti svoje bračne dužnosti.

Sve po planu - i ništa nije po planu

Uoči ove promjene, u šezdesetima prošlog stoljeća se pojavila i anti-bebi pilula. Zapravo su se u to doba proširili i drugi oblici kontrole začeća jer je i Crkva izgubila svoj nekadašnji utjecaj. Ali sad opet jedna zagonetka: prema istraživanjima, zapravo najviše roditelja želi dobiti bebu u proljeće ili početkom ljeta. Dakle opet po "starom" - tamo negdje u veljači, ožujku ili travnju. Ali očito se to ne događa, nego bebe "kasne" i rađaju se u zrelo doba ljeta. Zašto? Tu niti stručnjak iz Instituta Maxa Plancka ne zna odgovor: ima raznih objašnjenja, ali zapravo ni jedno nije potpuno suglasno s onim što se događa.

Jer tu ima teorija kako na plodnost utječu i drugi faktori: plodnost muškaraca obzirom na temperaturu okoline, a čini se da neku ulogu igra i dužina dnevnog svjetla ili promjena klime. Statistički se može primijetiti određena pravilnost da ako je beba začeta u osobito vrelim danima da je i veća mogućnost spontanog pobačaja - to bi onda nekako objasnilo i bebe koje su nastale u kasnu jesen i na svijet došle u ljeto. Ali znači li to da će i globalno zatopljenje voditi većem broju neuspješnih trudnoća?

Njemačka kao odličan primjer

Sve su to pitanja s kojima se suočavaju demografi ne samo u Njemačkoj: ta "selidba" rođenja s proljeća u ljeto se primjećuje i u SAD-u i u čitavom nizu drugih razvijenih zemalja. Ali ne izgleda niti da je to samo povezano s poljoprivredom - i tu je upravo Njemačka odličan znanstveni primjer. Jer još dok je postojala socijalistička Istočna Njemačka i tamo su bebe češće dolazile u proljeće - a nakon ujedinjenja u devedesetima prošlog stoljeća se i taj dio ujedinjene Njemačke "prebacio" na ljetne odlaske u rodilište.

No opet kako nam pokazuje statistika, kad je netko rođen može biti odlučujuće i za njegov život. Takve "ljetne" bebe obično u školi teže prolaze nego "proljetne" - tih nekoliko mjeseci razlike može biti odlučujuće kako će se netko snaći u školskoj klupi. U staroj Jugoslaviji, pogotovo u seoskim krajevima je zapravo začuđujuće velik broj osoba koji u ispravama imaju datum rođenja 1. siječnja. U pravilu, oni su rođeni prije, ali tek u novoj godini su i prijavljeni - kako bi kasnije krenuli u školu, a muškarci i u vojsku.

Za utjehu ljetnim i jesenskim mališanima s lošim školskim svjedodžbama može poslužiti i jedna druga statistika: oni će živjeti nešto malo duže nego "proljetna". Zašto? Ni to ne zna nitko pouzdano objasniti.