Veliki dio zapadne Europe aktualno prolazi kroz intenzivan toplinski val, s neuobičajeno visokim temperaturama, i to od Ujedinjenog Kraljevstva i Irske na sjeveru, preko Njemačke i Francuske u središnjoj Europi, pa sve do Španjolske i Italije na jugu.

Ovo neuobičajeno toplo vrijeme na pragu ljeta posljedica je takozvane „toplinske kupole” (heat dome). Taj snažan i sporo pokretan sustav visokog tlaka zraka koji dolazi iz sjeverne Afrike zadržava vrući zrak iznad Europe poput poklopca na kipućem loncu.

Prema podacima europske službe za klimatske promjene Copernicus, takvi vremenski sustavi postali su češći tijekom posljednjih 25 godina, potičući sve učestalije i intenzivnije toplinske valove. „Temperature ovakvih razmjera nekad su bile iznimka čak i usred ljeta“, izjavila je Friederike Otto, profesorica klimatskih znanosti na Imperial Collegeu u Londonu. „Ova rekordna vrućina jasno pokazuje otiske klimatskih promjena."

Europa se zagrijava dvostruko brže

Još je prerano znati u kojoj je mjeri ovaj najnoviji ekstremni toplinski događaj pojačan efektom staklenika prouzročenim emisijama iz fosilnih goriva.

Međutim, prethodne analize nekolicinetoplinskih valova u Europi od 2003. godine, koje su proveli klimatski znanstvenici organizacije World Weather Attribution sa sjedištem u Ujedinjenom Kraljevstvu, čija je suosnivačica Friederike Otto, pokazuju da su takvi ekstremni vremenski događaji bili „puno vjerojatniji i intenzivniji zbog klimatskih promjena prouzročenih ljudskim djelovanjem".

Najnovije izvješće Europsko stanje klime, objavljeno u travnju, navodi da je najmanje 95 posto kontinenta tijekom 2025. godine imalo temperature iznad godišnjeg prosjeka. Intenzivni toplinski valovi s temperaturama višima od 30 stupnjeva Celzijevih zabilježeni su čak i sjeverno od Arktičkog kruga, a temperatura površine mora bila je „najviša ikad zabilježena“.

„Europa je kontinent koji se najbrže zagrijava, a posljedice su već sada ozbiljne“, rekao je Florian Pappenberger, voditelj Europskog centra za srednjoročne vremenske prognoze, jedne od institucija koje stoje iza ovog izvješća.

Europa se zapravo zagrijava dvostruko brže od svjetskog prosjeka. Prosječna temperatura porasla je za 2,5 stupnjeva u odnosu na predindustrijsko razdoblje od kraja 19. stoljeća. Na globalnoj razini zabilježen je prosječan porast od 1,4 stupnja.

Zašto postaje ovako vruće?

Dio razloga za ubrzano zagrijavanje leži u zemljopisnom položaju. Europa je povezana s Arktikom, jedinim drugim područjem na svijetu koje se zagrijava još brže. Prema podacima Copernicusa, prosječni porast temperature oko Sjevernog pola već je premašio 3,3 stupnja. Jedan od razloga je taj što tamni, ledom nepokriveni Arktički ocean apsorbira više sunčeve energije nego led koji je reflektira.

Taj proces, poznat kao albedo-efekt, prisutan je i diljem Europe. Područja kontinenta koja su nekada bila zaleđena tijekom cijele godine ili do kasnog ljeta, poput visokoplaninskih dijelova Alpi, sve su češće bez snježnog pokrivača. Budući da tamnije tlo reflektira manje sunčevog zračenja natrag u svemir, zagrijavanje se dodatno ubrzava.

Promjene u vjetrovima mijenjaju vremenske obrasce

Znanstvenici također povezuju zagrijavanje Europe s promjenama u mlaznoj struji (jet streamu), visinskoj struji zraka koja sa zapada teče prema Europi. Ti nekoć relativno stabilni vjetrovi također su poremećeni klimatskim promjenama, što dovodi do ekstremnijih vremenskih obrazaca koji se dulje zadržavaju nad istim područjima.

Studija iz 2022. godine, koju je vodila Efi Rousi, tadašnja postdoktorska znanstvenica na Institutu za istraživanje utjecaja klime u Potsdamu u Njemačkoj, pokazala je da su razdoblja u kojima se mlazna struja dijeli na dva kraka postala učestalija. To rezultira većim brojem toplinskih valova diljem Europe, osobito na zapadu kontinenta.

„U ovoj regiji, koja se podudara s izlaznim područjem olujnih sustava koji sa sjevernog Atlantika dolaze prema Europi, vremenski sustavi obično dolaze s Atlantika i stoga imaju rashlađujući učinak“, izjavila je tada Rousi. „Tijekom stanja dvostruke mlazne struje vremenski se sustavi preusmjeravaju prema sjeveru, a nad zapadnom Europom mogu se razviti dugotrajni toplinski valovi.“

Paradoks: čišći zrak zagrijava planet

Paradoksalno je i da su napori u rješavanju jednog drugog ekološkog problema također pridonijeli snažnijem zagrijavanju Europe. Izvješće Europsko stanje klime 2025. ističe da su stroži propisi o kvaliteti zraka iz 1980-ih smanjili onečišćenje, ali su istodobno doveli do viših temperatura.

Prije uvođenja pravila o čistom zraku, sitne reflektirajuće čestice sulfata i nitrata iz automobilskih ispušnih plinova i dimnjaka tvornica neizravno su pomagale hlađenju kontinenta reflektirajući sunčevu svjetlost te su „djelomično ublažavale zagrijavanje prouzročeno povećanim koncentracijama stakleničkih plinova“, navodi se u tom izvješću.

Međutim, stručnjaci za klimu naglašavaju da to ne znači kako bi svijet trebao odustati od smanjenja emisija štetnih plinova.

Potreba da se zagrijavanje zadrži na što nižoj razini naglašena je i u novom izvješću koje su objavili Svjetska meteorološka organizacija Ujedinjenih naroda (WMO) i britanski Met Office. Studija predviđa gotovo rekordne prosječne globalne temperature tijekom sljedećih pet godina te navodi da je „vjerojatno“ da će svijet prije 2031. doživjeti novu najtopliju godinu u povijesti mjerenja.

„Zadatak pred nama je jasan“, rekao je početkom ovog mjeseca glavni tajnik UN-a Antonio Guterres, pozvavši na napore za ograničavanje porasta temperature kako bi se „izgradila sigurnija, pravednija i otpornija budućnost za sve“.

Prošlog tjedna UN je izglasao nastavak potpore „brzom, pravednom i ravnopravnom prijelazu s fosilnih goriva“. U međuvremenu, ubrzano uvođenje obnovljivih izvora energije od 2000. godine već je pomaknulo trendove zagrijavanja dalje od najgoreg mogućeg scenarija.