Vjerojatno se nitko u Mađarskoj, a ni u Čadu, ne bi uvrijedio na konstataciju da mnogi stanovnici ne bi lako našli drugu zemlju na karti. Nije ni čudo, jer prilično mala Mađarska i ogromni, ali puno rjeđe naseljeni Čad, do sada nisu imali puno veze jedno s drugim. Mađarska nema ni diplomatsko predstavništvo u Čadu, a isto važi i obrnuto.

Ipak, od prošle jeseni u odnosima između dviju zemalja došlo je do pomaka: Mađarska će u Čad poslati 200 vojnika, kao i razvojnu i humanitarnu pomoć. Državna organizacija „Mađarska pomaže" početkom godine otvorila je svoje prvo predstavništvo u Africi - u glavnom gradu Čada N'Djameni. Ured će voditi ozbiljan profesionalac, kaže u intervjuu za DW András Rácz iz Njemačkog društva za vanjsku politiku (DGAP): „Naravno da ovisi o tomu koliko novca je na raspolaganju. Ali civilna misija ima potencijal da napravi značajan doprinos“. Međutim, u vezi s vojnom misijom, postavlja se više pitanja.

Izbjeglice u Čadu u teškoj situaciji

Ministar mađarski obrane Kristóf Szalay-Bobrovniczky pohvalio je Čad u listopadu 2023. kao „jedinu stabilnu državu u regiji“, a zatim odmah upozorio na posljedice destabilizacije: „Ako i Čad postane nestabilan, mogli bismo vidjeti da brane pucaju i da još stotine milijuna migranata krenu k Europi.“

„Stotine milijuna“ je jako preuveličavanje, ali Čad je primio oko 1,1 milijun izbjeglica, više od bilo koje druge afričke zemlje u odnosu na svojih 18 milijuna stanovnika. Polovica njih dolazi iz susjednog Sudana. Prema UN-u, više od mjesec dana nikakva humanitarna pomoći nije stigla u istočni dio Čada koji graniči s Darfurom, kriznim regijom Sudana.

Koliko je zaista stabilan Čad?

Pored situacije s izbjeglicama u Čadu postoje i drugi unutarnjopolitički problemi: za 6. svibnja su zakazani izbori. Sigurnosna situacija se dodatno pogoršala od ubojstva oporbenog političara prije dva tjedna. Promatrači strahuju da bi privremeni predsjednik Mahamat Déby mogao pretvoriti Čad u diktaturu. Do sada je Déby - za razliku od vođa puča u Nigeru, Maliju i Burkini Faso - bio lojalni saveznik Zapada, uključujući bivšu kolonijalnu silu Francusku. Međutim, u siječnju je bio u Kremlju, a Mađarska je ponekad više proruski orijentirana nego što se to sviđa ostatku EU-a.

Čadski politolog Evariste Ngarlem Toldé smatra da Mađarska sa svojom misijom ima na umu samo vlastite ciljeve: „Teško je zamisliti da bi Francuska mogla podržati nazočnost Mađara u Čadu. Isto važi i za Rusiju, koja je također odlučila podržati stabilizaciju Čada“, kaže Toldé u intervjuu za DW. „Mađarska nazočnost u Čadu lako se može objasniti ciljem da smanji broj izbjeglica koje joj nameće EU.“

Ipak, Čad ostaje centralna zemlja u geopolitičkim interesima Pariza, Budimpešte i Bruxellesa. „Čad je pomalo bolna točka za Europsku uniju“, kaže Ulf Laessing, koji vodi projekte njemačke Zaklade Konrada Adenauera u regiji Sahela.

Dok EU često kritizira vojne režime u Maliju, Nigeru i Burkini Faso, nema kritika prema Čadu usprkos deficitima na područjima demokracije i ljudskih prava. Ipak, Laessing kaže za DW: „Svakako ima smisla stabilizirati Čad jer je zemlja toliko važna za središnju Afriku, okružena susjedima u kojima se Rusija širi“.

S 200 vojnika u ogromnoj zemlji

Pitanje je samo što se može postići s 200 mađarskih vojnika u Čadu. „Mislim da nitko realno ne može očekivati da se nešto uradi s 200 ljudi u zemlji koja ima površinu od 1,2 milijuna kvadratnih kilometara“, kaže sigurnosni stručnjak Rácz. „Uzimajući u obzir samo obujam misije, ona praktično nema šanse provesti značajne promjene.“

Jer, čak ni francuske oružane snage sa znatno većim kontingentom nisu uspjele bitno stabilizirati tu zemlju. Francuska u Čadu ima više od 1.000 vojnika, koji su prebačeni iz Malija i Nigera, pod pritiskom tamošnjih hunti.

Zašto Mađarska ide upravo u Čad?

Misija će biti pokrenuta kada se obave još neke bilateralne formalnosti. Stoga je nejasno hoće li operacija početi prije ili poslije izbora u Čadu 6. svibnja. U svakom slučaju, to bi bilo prvi put da Mađarska pošalje čitave jedinice u Afriku u potencijalno opasnu misiju – i to bez međunarodnog mandata.

Što su, dakle, motivi Mađarske osim spomenutog navodnog sprječavanja migracije?

Ni András Rácz nema suvislo objašnjenje za to - samo teoriju s kojom se, kako kaže, često susreće. Vezana je za završetak misije NATO-a u Afganistanu 2021. u koju su bili uključeni i mađarski specijalci i koji od tada mogu vježbati samo „na suho“: „Da bi se među specijalcima zadržala ova vrsta sposobnosti, potrebne su prave operacije u pravim okruženjima. Ovo u biti ima smisla, ali ne objašnjava zašto upravo Čad“, rekao je znanstvenik iz DGAP-a u intervjuu za DW.

Tajanstvena misija gospodina Orbána

Dodatne iritacije izaziva jedna osoba: među mađarskim diplomatima koji su posljednjih mjeseci nekoliko puta pregovarali u N'Djameni bio je i Gáspár Orbán - sin premijera Viktora Orbána. On ima samo 32 godine, ali članak o njemu na Wikipediji na engleskom navodi karijere u nogometu, religiji, vojsci, a sada i diplomaciji. On je jedan od rijetkih Mađara koji je studirao na britanskoj vojnoj akademiji Sandhurst.

Nejasno je kakvu će ulogu Orbánov sin imati u misiji u Čadu. Iz perspektive stručnjaka za sigurnost Rácza, tu se postavlja niz pitanja – na primjer, o rizicima slanja poznate osobe poput premijerovog sina u takvu operaciju. Na kraju, radi li se i o njegovoj osobnoj karijeri? Prema Ráczu, ovo je barem „jedno od mogućih objašnjenja“.

Ovaj je tekst izvorno objavljen na njemačkom jeziku