Ako se pita predstavnike Indije ili Južnoafričke Republike, čitavo čovječanstvo bi moglo biti cijepljeno protiv korone veoma brzo kad bi se, barem privremeno, ukinuli patenti na preparate za cijepljenje. Tako bi cjepivo mogli proizvoditi svi koji su tehnički u stanju stvoriti takav preparat.

U Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji se vodi žestoka prepirka o tom pitanju. Presedana zapravo ima: među ostalim, i zaslugom WHO-a su zapadni farmaceutski koncerni u načelu dopustili – možda tek uz neki manji paušalni iznos koji je daleko od realnog troška razvoja – proizvodnju određenih, inače basnoslovno skupih preparata za ublažavanje posljedica AIDS-a kako bi bili dostupni i siromašnim zemljama. Zašto to isto ne učiniti i sa cjepivom protiv korone?

„To je najgori kolonijalizam!"

Ovo osjetljivo pitanje krije se iza točke dnevnog reda Vijeća WHO-a na sastanku koji se održava ovog četvrtka (4.2.): „Sporazum oko trgovačkih očišta prava intelektualnog vlasništva (TRIPS)“. Načelno,a i ugovorom o pristupanju, sve 164 članice WHO-a su se obavezale poštivati patente i licence kojima se sprječava kopiranje preparata. Njega smije proizvoditi samo tko dobije licencu tako da vlasnik patenta može kontrolirati tko i kako to proizvodi i tko će tu zaraditi novac.

A proizvodnja cjepiva protiv korone će lako postati unosan posao desetljeća: tu je riječ o milijardama eura. Zemlje poput SAD-a, Europske unije ili Velike Britanije ne žele ni čuti o „slobodnoj“ proizvodnji cjepiva. O tome je već bilo rasprave na Vijeću WHO-a u studenome prošlge godine, kada je izaslanik Indije žestoko napao ovakvu sebičnost: „Suspenzija patenta bi mogla dovesti do povećanja proizvodnje u čitavom svijetu i tako ne samo do poštene, nego i plative cijene cjepiva za sve zemlje.“ U međuvremenu je čitav niz drugih članica Svjetske organizacije stalo uz ovu inicijativu.

Srdita je i Kate Elder iz organizacije Liječnici bez granica: „Kakvo je to licemjerje onih vlada koje gomilaju zalihe cjepiva! Najprije pokupuju sve s tržišta, a onda blokiraju siromašnije zemlje koje to također žele proizvoditi. To je kolonijalizam i apsolutno odvratno!"

Pogledajmo cijene

No makar se srdžba u načelu može razumjeti, treba reći i kako postoji golema razlika između preparata za ublažavanje posljedica AIDS-a i cjepiva protiv korone. Konkretno i po cijenama na njemačkom tržištu. Cijena preparata za zaražene AIDS-om, na primjer Kivexa, je oko 300 eura, a potrebno je još uzimati i lijek poput Tivicaya koji košta oko 725 eura. Oprez: to je mjesečna doza, sve to treba uzimati svakog dana do kraja života. Jasno je da je za siromašne stanovnike Afrike AIDS smrtna presuda - samo zbog praznog novčanika.

Ali cjepivo protiv korone zapravo nije osobito skupo: prema informacijama portala Businnes Insider, od preparata zapadnih proizvođača je najskuplje cjepivo Moderne – doza košta 14,69 eura, a najjeftinije je ono od AstraZence kojeg je EU platio 1,78 eura po dozi. Naravno, smisao cjepiva i jest da ga je potrebno uzeti samo u jednom ili eventualno dva puta radi potpune zaštite.

Uz te podatke je onda i argumente zapadnih zemalja teško tek nazvati „kolonijalizmom": naravno, farmaceutske tvrtke tu žele i zaraditi, ali one su i investirale goleme novce u brzi razvoj cjepiva tako da ne vide smisao rasprave o patentima i licenci.

Mnogo buke nizašto?

Generalni direktor udruge farmaceutske industrije (IMFPA) Thomas Cueni tvrdi: „Čak i ako bi patenti bili suspendirani, u ovoj pandemiji ne bi bilo jedne jedine doze cjepiva više nego što ih ima.“ Jer podići tvornicu ili tek nabaviti postrojenje za proizvodnju tako složenih preparata kao što je ovo cjepivo će lako potrajati najmanje tri godine. Čak ni proizvodnja nije najveći problem, nego logistika: jer na primjer preparat tvrtki BioNTech/Pfizer treba neprestance održavati na temperaturi od -60 stupnjeva. Kako to učiniti u zabitima pod vrelim suncem Ekvatora – to neće biti lako i jeftino.

No siromašne zemlje isto tako vide kako baš Pfizer za ovu godinu i zahvaljujući cjepivu planira dodatni prihod od 15 milijardi dolara. To je sve novac javnih prihoda i bilo bi pošteno da i siromašne zemlje od toga imaju koristi, smatra Kate Elder. Potpredsjednik WTO-a Nijemac Karl Brauner pak ukazuje kako je nepotrebno ovdje povlačiti pitanje patenta i licenci jer se upravo u Indiji, u tvrtki Serum Institute po licenci proizvodi preparat tvrtke AstraZeneca. „TRIPS amo ili tamo, na sreću već ima primjera suradnje u proizvodnji cjepiva između vlasnika tehnologije i proizvođača preparata u nekoj zemlji u razvoju“, izjavio je Brauner za agenciju DPA.

aš(agencije)