Čarter s 59 žitelja Južnoafričke Republike sletio je prije nekoliko dana u međunarodnu zračnu luku Dulles pored Washingtona. Svih 59 putnika su bijelci, među njima su i cijele obitelji. Ne radi se o turističkom čarteru nego o dolasku useljenika u SAD, osobno u režiji predsjednika Donalda Trumpa. On je još u veljači najavio program za prihvat izbjeglica iz Južne Afrike, bijelaca koji, po njegovom uvjerenju, u svojoj domovini trpe rasizam.

„Genocid u Južnoafričkoj Republici"

Trump je time očito reagirao na jedan novi zakon kojeg je krajem siječnja donio predsjednik Južnoafričke Republike Cyril Ramaphosa i kojim se regulira oduzimanje privatnog zemljišta i eventualnih odšteta za taj postupak. „U Južnoafričkoj Republici je u tijeku genocid", rekao je Trump početkom tjedna.

No za sociologinju Tessu Dooms sa think tanka Rivonia Circle u Johannesburgu ovaj razvoj događaja predstavlja razlog za zabrinutost. „Ovaj stav počiva na lažima i nema veze sa stvarnošću", kaže ona za DW. „Narativ o genocidu nad bijelim stanovništvom već preko 15 godina kola ovom zajednicom", kaže Dooms. Pritom se radi o Burima, koji govore jezikom afrikaans i koji su potomci nizozemskih i ostalih europskih useljenika. Njih je danas u Južnoafričkoj Republici oko sedam posto.

I ovaj dio stanovništva pati od visoke stope ubojstava koja vlada u ovoj zemlji no žrtve su statistički gledano u najvećem broju slučajeva crne žene.

Nitko ne progoni bijele farmere

Južnoafrički ministar za međunarodne odnose Ronald Lamola je potvrdio kako nema sustavnog progona bijelaca u Južnoafričkoj Republici. „To potvrđuje i statistika i policijski izvještaji", kaže ministar.

Isto tako se, kako kaže Dooms, ne provodi nikakva reforma posjeda poljoprivrednih površina iako je, kako kaže, crnom stanovništvu „kroz stoljeća rasističke kolonijalne politike oduzeta zemlja".

Još danas oko četiri petine privatnog poljoprivrednog zemljišta pripada bijelcima. Radi se o zemlji koja je u posjed bijelca došla tijekom kolonijalnog razdoblja i razdoblja vladavine aparthejda. Trump i njegov savjetnik Elon Musk, i sam Južnoafrikanac, predstavljaju novi zakon o poljoprivrednom zemljištu kao inicijativu za oduzimanje posjeda bijelim vlasnicima.

Vlast u Pretoriji odbacuje ove navode i ukazuje na to da mnoge zemlje u svijetu, pa tako i SAD, provode slične zakone koji omogućuju nacionalizaciju privatnog posjeda uz odštetu ako je to u interesu za širu zajednicu, recimo, za gradnju prometnica.

Politolozi Zainab Usman i Anthony Carroll iz američkog think tanka Carnegie Endowment novi zakon smatraju pokušajem uklanjanja povijesnih nejednakosti.

U razgovoru za DW Carroll kaže kako je stranka Afrički nacionalni kongres (ANC) koja od prošle godine po prvi put nakon pada aparthejda 1994. nema apsolutnu većinu, zakon progurala bez suradnje s ostalim strankama. No, kako dodaje, zaštitu od stihijskog oduzimanja imovina još uvijek pruža Ustav.

Od sredine ožujka je, prema navodima Južnoafričke trgovinske komore u SAD-u, preko 67.000 Južnoafrikanaca zatražilo useljeničku vizu u SAD-u. No stručnjak za migracije Loren Landau ne smatra da je razlog tomu strah od progona nego jednostavna želja da se djeci odlaskom u SAD omogući bolje obrazovanje.

Trump – spasitelj kršćanstva

Neki Južnoafrikanci koji se spremaju za SAD su i sami rekli kako ih u njihovoj domovini nitko ne progoni. No, kako kaže Landau, radi se o tome da se Trump želi profilirati kao „spasitelj bijelih privilegija i kršćanstva".

Tomu treba pridodati da su odnosi Pretorije i Washingtona već neko vrijeme, zbog bliskosti Južnoafričke Republike zemljama BRICS-a, ali i osudi izraelskih aktivnosti u Pojasu Gaze, poljuljani. Trump je također ukinuo svu pomoć Južnoafričkoj Republici koja je prije svega profitirala od programa za borbu protiv AIDS-a.

Pritom, kako smatra sociologinja Dooms, u formiranju negativne percepcije Južnoafričke Republike u Washingtonu važnu ulogu igra upravo Musk.

Diskriminacija bijelaca i u SAD-u?

Mnogi u Trumpovom stavu prema Južnoafričkoj Republici vide ulje na vatru desničarskih grupa u SAD-u koji slijede Trumpov narativ po kojem i bijelo stanovništvo SAD-a pati zbog „ljevičarske ideologije". Da se pritom koristi Južnoafrička Republika, nije nimalo slučajno. Pored Muska i jedan drugi konzervativni milijarder u tomu igra važnu ulogu.  Peter Thiel, koji je odrastao u Južnoafričkoj Republici je tijekom predizborne kampanje snažno podržavao Trumpa.

„Središnja uloga koju jug Afrike igra za ekstremnu desnicu i neoliberale je prilično neuobičajena", kaže za Quinn Slobodian sa Sveučilišta u Bostonu u razgovoru za platformu „Democracy Now!" ukazujući pritom i na utjecaj Muska i Thiela kao bivših žitelja Južnoafričke Republike u tom procesu.