Nakon više od desetljeća suspenzije, Sirija je ponovo primljena u Arapsku ligu i sudjeluje na summitu te organizacije ovoga petka (19.5.) u Saudijskoj Arabiji. A sirijski predsjednik Bašar al-Asad je dobio i pozivnicu za UN-ovu konferenciju o klimi COP28 koja se održava u studenome u Dubaiju.

Dakle, na političku pozornicu se vraća država koja je, prema brojnim međunarodnim izvorima i izvješćima, više puta bila optuživana za najteža kršenja ljudskih prava tijekom građanskog rata koji je izbio 2011. godine.

Navodna uporaba bojnog otrova

Sirijski režim je godinama optuživan za korištenje bojnog otrova. Jedan od najpoznatijih bio je napad iz kolovoza 2013. na regiju Ghouta sjeveroistočno od Damaska. Prema različitim izvješćima, tada je ubijeno između 280 i 1.800 ljudi. Međutim, odgovornost režima Bašara al-Asada nije nedvojbeno dokazana. Bijela kuća je tada rekla da je za napade "gotovo sigurno" kriv režim.

Godine 2018. novinska agencija Reuters izvijestila je da su laboratoriji koji rade za Organizaciju za zabranu kemijskog oružja (OPCW) usporedili uzorke koje je uzela misija UN-a nakon napada na Ghoutu s kemikalijama koje je 2014. godine Damask trebao uništiti. Prema informacijama Reutersa, u uzorcima su pronađeni takozvani "markeri" koji povezuju tvari korištene u napadu s arsenalom kemijskog oružja sirijske vlade.

Većina međunarodnih stručnjaka Asadov režim optužuje i za druge slučajeve primjene bojnih otrova, dok sirijski režim i njegova saveznica Rusija to redovito opovrgavaju. U veljači 2023. UN se pozvao na istragu OPCW-a koja je utvrdila kako postoje "valjani razlozi" za uvjerenje da je sirijska vlada odgovorna za napad kemijskim oružjem na Dumu 2018. U ovom napadu ubijena su 43 civila.

Nakon napada otrovnim plinom 2013., režim se pridružio Konvenciji o kemijskom oružju. Njome se zabranjuju razvoj, proizvodnja, posjedovanje, prijenos i upotreba kemijskog oružja. Ali u jesen 2020. su Open Society Justice Initiative sa sjedištem u New Yorku i Sirijski arhiv, osnovan 2014., podnijeli UN-u izvještaj o svom opsežnom istraživanju. U njemu stoji da je čak i nakon pristupanja Konvenciji režim nastavio raspolagati opremom i kemikalijama za proizvodnju bojnih otrova. "Naše istraživanje pokazuje da Sirija i dalje ima snažan program kemijskog oružja", rekao je Steve Kostas, glavni pravnik Inicijative za pravdu Otvorenog društva.

Kemijsko oružje i bačvaste bombe

Asadov režim također optužuju za korištenje kemijskog oružja i bačvastih bombi. Prema izvješću neovisne Sirijske mreže za ljudska prava (SNHR) - mreža također izvještava o zločinima koje su počinili Asadovi protivnici, a citira ju, između ostalih, i visoki povjerenik Ujedinjenih naroda za izbjeglice - režim je od prosinca 2012. do studenoga 2022. izveo ukupno 217 napada kemijskim oružjem. Još pet napada pripisuje se džihadističkoj organizaciji Islamska država (IS), koja se bori protiv Asada. Prema SNHR-u, najmanje 1.500 ljudi je poginulo u tim napadima, uključujući 205 djece i 260 žena. U napadima je ranjeno 12.000 ljudi.

Također se navodi da je Asadov režim navodno masovno koristio tzv. bačvaste bombe. To sirijske vlasti uporno negiraju. Prema izvješću SNHR-a iz travnja 2021., režim je u prvih devet godina rata bacio gotovo 82.000 bombi ove vrste. Zbog njihovog širokog, ali nepreciznog razornog učinka smatra ih se posebno okrutnima i njihova se upotreba međunarodno uglavnom osuđuje. Prema SNHR-u, u napadima bačvastim bombama je ubijeno više od 11.000 civila u Siriji, uključujući više od 1.800 djece. Sa stajališta režima, ovo oružje je pogodno jer je jednostavno i relativno jeftino u proizvodnji.

Proizvoljna pritvaranja i "nestanci"

Međunarodni i arapski aktivisti za ljudska prava godinama optužuju Asadov režim za nestanak velikog broja ljudi. Organizacija za ljudska prava Amnesty International u svom godišnjem izvješću za 2022. govori o "desecima tisuća ljudi" koji su nestali tokom rata. SNHR je u izvješću iz kolovoza 2022. naveo brojku od 111.000 nestalih. Mreža okrivljuje sirijski režim za većinu proizvoljnih uhićenja i nestanaka osoba.

"Nakon desetljeća sukoba, deseci tisuća civila u Siriji još uvijek su samovoljno zatočeni ili su nestali", navodi se u izvješću UN-ovog Istražnog povjerenstva za Sirijsku Arapsku Republiku iz ožujka 2021. Još tisuće su bile žrtve mučenja, seksualnog nasilja ili su umrli u zatvorima.

Brojne optužbe za mučenje

Izvještaj SNHR-a iz siječnja 2022. dokumentira više od 14.600 smrti uzrokovanih mučenjem. Tu su uključene žrtve koje su ubili militantni Asadovi protivnici, poput IS-a. Ali većina su žrtve Asadovog režima, navodi SNHR.

Najčešće metode mučenja uključuju silovanje i druge oblike seksualnog nasilja, nečovječno ili ponižavajuće postupanje i zatvaranje u samicu.

Suđenje odgovornima za sirijski sustav mučenja, koje je tužbom pokrenuo njemački državni odvjetnik u Koblenzu 2020. godine, dalo je uvid u sustav mučenja koje provodi režim. U siječnju 2022. je Viši regionalni sud u Koblenzu osudio optuženog Anvara Raslana na doživotni zatvor. Sud ga je, među ostalim, proglasio krivim za mučenje, 27 ubojstava, opasne tjelesne ozljede i seksualno nasilje. Optužnica je govorila o "rasprostranjenom i sustavnom napadu na civilno stanovništvo".

Sustavna trgovina drogom

Posljednjih godina Asadov režim također je sve više optuživan za proizvodnju i trgovinu drogom, ne samo od strane drugih arapskih država u regiji. Režim je prema tim optužbama masovno ušao u proizvodnju captagona, lijeka na bazi fenetilina, koji ima izrazito stimulativno djelovanje. Moguće nuspojave uključuju oštećenje mozga, psihozu i srčani udar.

Prema izvješću Centra za operativnu analizu i istraživanje (COAR) iz 2021., Sirija je "svjetski epicentar proizvodnje captagona". Dok je trgovina captagonom u početku bila jedan od izvora financiranja džihadističkih grupa koje se bore protiv Asada, sada su režim i njegovi najvažniji regionalni saveznici postali glavni profiteri sirijske trgovine drogom.

"Specijalnim strojevima i desecima laboratorija režim je transformirao ratom razorenu Siriju u jednu od vodećih svjetskih narko-kompanija", kaže studija američke zaklade Carnegie. "On raspolaže lukama povezanima s mediteranskim brodskim koridorima, kao i kopnenim krijumčarskim rutama prema Jordanu, Libanonu i Iraku, a sve pod zaštitom sigurnosnog aparata režima", navodi zaklada.

Prema navodima COAR-a, izvoz captagona iz Sirije dosegnuo je tržišnu vrijednost od najmanje 3,15 milijardi eura u 2020. godini.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu