Institut za njemačko gospodarstvo(IW) iz Kölna se prihvatilo istražiti predrasudu: stranci koji dolaze raditi u Njemačku moraju tek shvatiti tehnologiju i tehnička rješenja koja su ovdje razvijena, naravno od domaćih inženjera i stručnjaka.

Istina je, mešutim, drugačija: upravo rapidnom brzinom raste broj patenata prijavljenih u Njemačkoj čiji su autori očito građani stranog porijekla. Godine 2000. su oni činili 4,9% prijavljenih inovacija, sad je to već naraslo na 14% - dakle praktično su za svaku sedmu inovaciju u Njemačkoj zaslužne osobe stranog porijekla.

Naravno, u formularu za prijavu patenta se ne traži zemlja porijekla autora ili autorice tako da su u IW-u još u istraživanju početkom stoljeća razradili metodu u kojoj imena potpisnika svrstavaju u neku od 24 govorna područja svijeta. Time u Institutu vjeruju kako se „s velikom vjerojatnošću može odrediti regija porijekla dotične osobe“.

Njemačku spašava istok i jugoistok Europe

Upada u oči kako su za značajan broj tih inovacija – čak oko 3% - zaslužne osobe s imenima koje govore kako potječu iz nekih od država istočne ili jugoistočne Europe. Na drugom mjestu su osobe s jugozapada Europe i područja Latinske Amerike, a oko 2% patenata potpisuju osobe arapskog ili turskog porijekla – što je četiri puta više nego u prošlom istraživanju.

Brzo raste i broj autora inovacija očito indijskog porijekla – sad oni čine 1,2%, u prošlom istraživanju ih je još jedva uopće bilo.

Institut za njemačko gospodarstvo pažljivo prati i tko to uopće prijavljuje patent. Doba izumitelja koji će svakako htjeti patentirati nekakvu svoju bizarnu ideju, na primjer spojiti kišobran i penkalu je već odavno prošlo, a i individualnih izumitelja kojima je u garaži palo nešto „genijalno“ na pamet sve više pada.

Prema posljednjim dostupnim podacima, 2022. godine privatne su osobe još podnijele 2160 prijava patenata – što je još jedva oko 5% prijava. Sredinom devedesetih je još bilo posebnih kišobrana iz garaže, a privatni izumitelji su činili preko četvrtinu patenata.

Dvostruko više „stranaca" nego Nijemaca

No vremena su se promijenila, a do nečeg doista novog treba sve više vremena, sredstava i podrške svake vrste, tako da lavovski dio patenata prijavljuju poduzeća, sveučilišta ili druge pravne osobe. Oni onda ostaju i vlasnici patenta, ali kao u svakom istraživanju, ime voditelja projekta se onda vodi kao „izumitelj“. A i tu su na čelu istraživanja sve češće osobe stranog porijekla.

Sve u svemu i obzirom na ukupan broj zaposlenih, udio izumitelja među doseljenima je gotovo dvostruko veći nego među Nijemcima. U Institutu to objašnjavaju činjenicom kako se doseljenici – i osobito žene mnogo lakše odlučuju za nekakav „ozbiljan“ studij, bilo u svojoj zemlji porijekla, bilo tu u Njemačkoj. Pod „ozbiljan“ studij se prije svega misli na područje MINT (matematiku, informatiku, prirodne znanosti i tehniku) i upravo tu je Njemačka i dalje jedna od vodećih zemalja po prijavljenim patentima.

A to je i za Njemačku i za druge industrijske zemlje odlučujuće za njihovu konkurentnost na svjetskom tržištu, što bi značilo kako ova zemlja zapravo sve više ovisi o doseljavanju visokoobrazovanih ljudi. Stručnjaci u Kölnu su uvjereni: „Njemačka se mora boriti one najbistrije privući upravo u ovu zemlju i već zbog toga su potrebni brzi i nebirokratski postupci za ulazak u zemlju i priznavanje kvalifikacija“, objasnila je istraživačica IW-a Alexandra Köbler. Također je naglasila da je otvorena i uključiva društvena klima presudna za privlačenje stručnjaka i za privlačnosti za talente iz inozemstva.