Češka i Slovačka tvorile su zajedničku državu više od sedamdeset godina do 1993. godine - s izuzetkom godina Drugog svjetskog rata. 1992. Čehoslovačka se raspala. No nakon odvajanja, dvije su zemlje sklopile opsežne međuvladine sporazume 2000. godine, četiri godine prije ulaska u EU. Time su uređeni odnosi, posebno u jezičnom i društvenom području, koji nadilaze zajedničko članstvo u EU: slovački i češki priznati su kao "opće razumljivi jezici" u obje zemlje. Njih mogu koristiti studenti u drugoj zemlji za studiranje ili građani za komunikaciju. Slovačka i češka vlada redovno se sastaju, a prva inozemna putovanja novih predsjednika, premijera i ministara uvijek su u Prag i Bratislavu.

Na međunarodnoj sceni obje su zemlje uglavnom bile u korak ili barem vrlo blizu jedna drugoj. S iznimkom razdoblja neposredno nakon raspada Čehoslovačke, kada je Slovačka zbog nacionalističko-autoritarnog režima tadašnjeg premijera Vladimira Meciara (1993.-1998.) bila isključena iz prvog vala integracije u NATO i zbog toga postala "crna rupa Europe", kao i iz integracionih procesa u EU, jer nije ispunjavala demokratske kriterije.

Fico: "Za Ukrajinu ni metak"

Dolaskom nove slovačke vlade predvođene nacional-konzervativnom strankom Smer Roberta Fica, koja je pobijedila na izborima krajem rujna, nad češko-slovačkim odnosima lebdi pitanje hoće li Prag i Bratislava dočekati reprizu iz Meciarovog razdoblja. I hoće li, kako kaže jedan praški diplomat, “Slovačka uspjeti ostati u češkoj orbiti”. Ili: hoće li mađarski premijer Viktor Orban, koji je više puta otvoreno podržavao Fica prije izbora, povući novu slovačku vladu na svoju stranu.

Glavna točka sukoba je pomoć Ukrajini protiv ruske agresije. Češka je bila i ostala jedan od vodećih pomagača Ukrajine, kako u opskrbi oružjem, tako i u pogledu financijske i humanitarne pomoći. Češki premijer Petr Fiala bio je jedan od prva tri europska državnika koji su doputovali u Kijev 15. ožujka 2022., nedugo nakon početka ruskog agresorskog rata na Ukrajinu.

Novi slovački premijer Fico, pak, želi zaustaviti pomoć Ukrajini. Jedan od izbornih slogana njegove stranke Smer bio je "Za Ukrajinu više ni metak". Slične je izjave dao i nakon izbora. Početkom listopada je rekao da "korijeni rata u Ukrajini leže u 2014. godini, kada su ukrajinski fašisti ubijali civile ruske nacionalnosti".

Prag sudi po djelima

No, nakon ovih oštrih izjava zasad je uslijedilo samo nekoliko akcija - ne samo zbog diplomatskog pritiska Češke. Već na prvim putovanjima slovačkih političara, koja su ih, kao i obično, odvela u Prag, pokazalo se da odbijanje pomoći Ukrajini nije tako jasno.

Vlada u Bratislavi neće raskinuti niti jedan od ugovora koji su sklopljeni za opskrbu Ukrajine oružjem i municijom, uključujući one s državnim tvornicama oružja. “Sve što se odvija na komercijalnoj osnovi ostaje nepromijenjeno i nastavit će se odvijati kao i dosad”, rekao je novi slovački ministar vanjskih poslova Juraj Blanar 6. studenog 2023. u Pragu, nakon sastanka sa svojim češkim kolegom Janom Lipavskim. "Slovačka je pružila opsežnu humanitarnu pomoć Ukrajini i želimo nastaviti pružati tu pomoć", rekao je on. Nova slovačka vlada u tu pomoć uključuje i razminiranje, za što Bratislava Kijevu nudi angažman slovačkih stručnjaka.

S druge strane je nova vlada početkom studenom demonstrativno odbila pružiti vojnu pomoć u obliku municije, vrijednu 40 milijuna eura iz zaliha slovačke vojske, što je planirala prethodna vlada.

Ipak u Pragu zasada nisu zabrinuti. "Ne sudim po riječima, već po djelima", rekao je za DW češki ministar vanjskih poslova Jan Lipavsky. "Slovačka isporuka municije Ukrajini, koja nije bez značaja, se nastavlja", rekao je on.

Fico želi doći u Prag

Češki premijer Petr Fiala također pokušava ostati blizak novoj vladi u Bratislavi. On se sastao s Ficom na marginama summita EU-a u listopadu 2023. "Imat ćemo različite poglede na niz vanjskopolitičkih pitanja, to je istina", rekao je nakon sastanka. "Ali moramo tražiti zajednički jezik, to je naša dužnost i ja tako pristupam stvari", rekao je on. Dvojica šefova vlada dogovorila su da će Fico što prije doći u Prag na svoje tradicionalno prvo putovanje u inozemstvo.

Prema diplomatskim izvorima, najveća prepreka je Ficov zahtjev da ga primi predsjednik Petr Pavel. General Pavel, predsjedavajući Vojnog odbora NATO-a do 2018., jasno je proukrajinski orijentiran. Prema izvorima iz diplomatskih krugova u Pragu, obje vlade trenutačno pregovaraju o tome da se Fico oglasi priopćenjem za javnost, u kojem bi se izjasnio za potporu Kijevu.

Česi žele Višegrad samo s Tuskom

Prag također pokušava diplomatski odgurnuti Slovačku od Viktora Orbana u drugim područjima. Češka vlada, koja trenutačno predsjeda Višegradskom skupinom država, odbila je Ficov zahtjev za sazivanjem summita premijera i ministara vanjskih poslova V4. Fico je želio osigurati da višegradske države Poljska, Češka, Slovačka i Mađarska zajednički odbace EU migracijski pakt. I Mađarska i odlazeća vlada PiS-a u Varšavi su protiv pakta o migracijama. S druge strane, Češka ga podržava.

Prag je odbio zahtjev Slovačke i poručio da će pričekati novu poljsku vladu pod vodstvom proeuropskog vođe sadašnje poljske oporbe Donalda Tuska. "Želimo se sastati ne samo radi sastanka, već da bismo se bavili stvarnom politikom u srednjoj Europi", rekao je Lipavsky. Stručnjaci smatraju da će Poljska pod vodstvom Tuska i Češka zajedno pokušati pritisnuti Fica i izolirati Orbana unutar Višegradske skupine.

Mađarska se također trudi

Mađarska je toga i te kako svjesna. Stoga je 7. studenog 2023., odmah nakon Blanarove posjete Pragu, mađarski ministar vanjskih poslova Peter Szijjarto požurio u Bratislavu na sastanak sa slovačkim kolegom: "Ne zaboravljamo vrijednost dobrosusjedstva s Mađarskom", rekao je Blanar nakon sastanka. Za sada se, međutim, i nakon prvih tjedana Ficove vlade, Slovačka i dalje oslanja prije svega na Češku. A time se i Ficova vlada opredjeljuje za sadašnji češki proeuropski i donekle proukrajinski smjer.

Pratite nas i na Facebooku, preko X-a, na Youtubeu, kao i na Instagramu