TikTok je na prvi pogled bezazlena i banalna aplikacija za „pametne telefone“. Korisnici imaju priliku pogledati naizgled beskonačnu seriju kratkih videa, na početku se radilo uglavnom o muzičkim performansima, a u međuvremenu ima svega i svačega. O tome koji će se sadržaji pojaviti na „timelineu“ korisnika odlučuje algoritam, i to na temelju ponašanja korisnika. Radi se o sadržajima za koje algoritam vjeruje da najviše zanimaju vlasnike smartphonea. Slično kao i kod drugih društvenih mreža, poput Instagrama, Twittera ili Facebooka.

Korištenjem aplikacije ljudi dakle generiraju vrijedne podatke. A s obzirom na to da TikTok stiže iz Kine, raste nelagoda oko toga što se u toj zemlji uopće radi s tim podacima? I što bi se s njima moglo napraviti? Baš kao i strah da bi TikTok mogao biti zlorabljen sa ciljem špijuniranja ili utjecanja na ponašanje korisnika aplikacije.

Što je odlučila Europska komisija?

Prije nekoliko dana je Europska komisija objavila kako njezini zaposlenici najkasnije do 15. ožujka moraju izbrisati TikTok sa svojih službenih telefona. Isto vrijedi i za privatne telefone – pod uvjetom da su na njima instalirane aplikacije njihovog poslodavca. „Komisija na taj način želi osigurati da su njezini zaposlenici dobro zaštićeni protiv rastuće opasnosti od kibernetičkih prijetnji. Naša je obveza da što je moguće ranije reagiramo na potencijalna cyber-upozorenja", objavila je Komisija. U utorak popodne je isti potez povukao i Europski parlament.

A prije nekoliko dana su vlade SAD-a i Kanade poduzele slične korake. U SAD-u je predsjednik Joseph Biden dao rok od 30 dana, u kojem aplikacija mora biti izbrisana sa službenih telefona i drugih uređaja vladinih službi. U Zastupničkom domu i u Senatu, u Bijeloj kući, Ministarstvu vanjskih poslova SAD-a te u resorima obrane i domovinske zaštite već su od ranije na snazi odgovarajuća pravila. Republikanski senator Marco Rubio najavio je osim toga nadstranačku inicijativu za usvajanje zakona kojim bi se omogućilo uklanjanje TikToka i s privatnih telefona diljem SAD-a. 

U Kanadi je odluka o zabrani aplikacije na službenim telefonima vladinih službenika stupila odmah na snagu. Nadležna ministrica Mona Fortier je govorila o „neprihvatljivom riziku za privatnu sferu i sigurnost”. Istovremeno je naglašeno kako se radi o mjeri opreza, odnosno rečeno je da nema dokaza da su na bilo koji način pogođene vladine informacije.

Danski parlament je također objavio da svi zastupnici i njihovi suradnici moraju izbrisati TikTok zbog “rizika od špijunaže”.

Zbog čega se sumnja u TikTok?

Nakon naglog rasta popularnosti TikToka, zapadni dužnosnici sve češće izražavaju zabrinutost zbog sigurnosti podataka korisnika aplikacije – kojih po kineskim navodima ima više od jedne milijarde. Vlasnik TikToka je pekinška kompanija Bytedance, koja redovito odbacuje prigovore da pristup aplikaciji, odnosno podacima korisnika ima i kineska država.

Osim toga se kritizira način rada algoritma, odnosno koje sadržaje korisnici vide, a koje ne vide. Dosta je pažnje 2019. privukao jedan kasnije izbrisani video, u kojem jedna 17-godišnjakinja prezentira savjete za šminkanje, a onda, samo nekoliko rečenica nakon toga kritizira način na koji se Peking odnosi s muslimanskim Ujgurima u sjeverozapadnoj pokrajini Xinjiang. Nakon bure protesta zbog brisanja tog videa, TikTok je rekao da se radilo o „ljudskoj grešci u moderaciji“ sadržaja.

Istraživanje novinara njemačkoj javnog servisa ARD u ožujku prošle godine je dokazalo da TikTok i u Njemačkoj koristi filtere koji s mreže „izvlače“ sadržaje s određenim ključnim riječima. Među njima su primjerice "LGBTQ", "seks", "nacionalsocijalizam" – i ime kineske tenisačice Peng Shuai, koja je jednom sportsku dužnosniku predbacila seksualno zlostavljanje. TikTok je nakon tog istraživanja obećao „temeljitu provjeru“ iznesenih prigovora.

Zašto je TikTok u fokusu?

Aktualni potezi vlasti u Europi i u Sjevernoj Americi su, između ostaloga, reakcija na novu smjernicu o zaštiti podataka, koju je TikTok predstavio u studenome 2022. – i to pod ironičnim izgovorom da tako želi osigurati više transparentnosti kod odnosa s osobnim podacima europskih korisnika. Podatke se naime pohranjuje na serverima u SAD-u i u Singapuru. Ali podatke mogu vidjeti i „određeni zaposlenici“ cijelog niza drugih država, među njima i iz Kine. TikTok je time praktički potvrdio da podaci europskih korisnika odlaze direktno u Kinu, i to je izazvalo zgražanje.

U prosincu je šef američke tajne službe FBI Christopher Wray upozorio da je TikTok pod kontrolom kineske vlade “koja ne dijeli naše vrijednosti”. FBI, kako je rekao, sumnja da Peking kontrolira i rad algoritma, odnosno način na koji on „servira” određene sadržaje korisnicima “čime im omogućava da manipuliraju sadržaje”, odnosno da ih koriste sa ciljem “utjecaja” na korisnike aplikacije.

Kakva je situacija u Njemačkoj?

U Njemačkoj je u nekim vladinim institucijama poput Saveznog ureda za informiranje i medije (Bundespresseamt) na snazi zabrana TikToka na službenim uređajima. U nekim drugim institucijama, poput Ministarstva unutarnjih poslova, odlučili su se da kineski softver ne ponude u internom AppStoreu, preko kojeg se može instalirati određene programe na službene uređaje. U Njemačkoj ne postoji generalna zabrana TikToka za javne službe. Ministarstvo zdravstva ima čak i vlastiti kanal na TikToku, ali ga koristi preko posebnih uređaja, koji nisu povezani sa serverima Ministarstva.

A što se događa u drugim zemljama?

Moguće je da će najnovije odluke u Europi i u Americi utjecati na usvajanje nacionalnih pravila i u drugim zemljama. Početkom veljače se norveška ministrica pravosuđa Emilie Enger Mehl morala ispričati jer je nedavno instalirala tu aplikaciju, te je bila na meti kritika zbog sigurnosnih aspekata.

U Estoniji je TikTok na vladinim uređajima zabranjen već prije dvije godine. Ako tamošnje državne službe ili ministarstva moraju koristiti TikTok, na primjer zato što imaju vlastite kanale na aplikaciji, preko kojih komuniciraju s građanima, onda za to moraju koristiti posebne uređaje. Za korištenje TikToka na privatnim telefonima to pravilo ne vrijedi, jer takvu odluku (npr. o micanju TikToka ili neke druge aplikacije iz AppStorea) može donijeti samo neki estonski sud.

Na Tajvanu je TikTok u prosincu kompletno zabranjen, te proglašen „softverom koji ugrožava nacionalnu informacijsku i komunikacijsku sigurnost“. TikTok se na Tajvanu smatra oruđem koje Peking koristi za ostvarivanje svog političkog cilja, naime preuzimanja kontrole nad Tajvanom. Političku pozadinu ima i odluka o blokiranju TikToka u Indiji, gdje je 2020. cijeli niz kineskih aplikacija zabranjen zbog sporova sa sjevernim susjedom. U međuvremenu i radikalni islamski talibani razmišljaju o zabrani TikToka u Afganistanu – vlastodršci se naime pribojavaju da bi mladi ljudi preko TikToka i sličnih programa mogli „skrenuti s pravog puta“.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu