Opel zatvara svoj pogon u zapadnonjemačkom Bochumu. Proizvodnja se obustavlja nakon što su se zaposlenici cijelo jedno desetljeće borili za svoju tvornicu i svoja radna mjesta. Tisuće ljudi će ostati bez posla, pogođene su i firme koje su za Opel proizvodile dijelove za automobile, a to je i loš signal za grad Bochum.

Borba za opstanak

Gradski oci su proteklih godina podržavali radničku borbu za opstanak. Ali odluka o gašenju pogona "blagoslovljena" je tisućama kilometara dalje. U Detroitu, sjedištu koncerna General Motorsa (GM) koji je vlasnik Opela.

"Strašan je to kraj, jer je u preko 50 godina postojanja tvornice s njom povezana sudbina mnogih ljudi. Ljudi koji su mogli prehraniti svoje obitelji zahvaljujući dobro obavljanom poslu, ljudi koji su se do samog kraja nadali da Opel neće biti zatvoren", priča Eva Kerkemeier iz sindikata IG Metall u Bochumu.

Ona zna kako se trenutno zaposlenici osjećaju. Već od početka studenog na internetu se prodaje inventar tvornice u Bochumu, od robota koji su radili na traci pa do kantine. Dugogodišnji radnici Opela poput Mikea Sczceblewskog to smatraju nedostojanstvenim.

"To je jezivo, kao da pljačkaš mrtvaca. Ali što se može unovčiti, oni će unovčiti."

Za kraj - Zafira

Nakon 52 godine i preko 13 milijuna proizvedenih auta u Bochumu se zatvara jedno poglavlje industrijske povijesti. Posljednje vozilo koje će napustiti proizvodnu traku će biti jedna Zafira. Od nekoć preko 20.000 radnika u 80-im godinama, Opel je na koncu na platnom spisku u Bochumu imao samo oko 3.200 zaposlenika.

Od njih je samo 300 uspjelo zadržati radno mjesto. Oni će ubuduće biti zaposleni u Opelovom centru za distribuciju robe, koji će do 2020. biti smješten u Bochumu. Većina zaposlenika će biti "prebačena" u jedno društvo, gdje će dobiti priliku za doškolovanje - s ciljem da uskoro nađu neki novi posao. Jedan od tih ljudi je i Thorsten Diehl. Ali on ne gaji pretjerano velike nade da će tako brzo naći novo radno mjesto: "Ja imam 50 godina. To neće biti tako lako..."

Šteta za ugled Bochuma

Cijelo jedno desetljeće se špekulira hoće li biti zatvorena tvornica u Bochumu. To je po mišljenju Heinz-Martina Dirksa, voditelja gradskog odjela za poticanje gospodarstva, naštetilo i ugledu Bochuma: "Zapravo cijelom koncernu nije išlo dobro. A zbog zatvaranja pogona ovdje kod nas i grad Bochum se našao u negativnom kontekstu."

Samo nekoliko godina nakon zatvaranja Nokijinog pogona, gašenjem Opela Bochum gubi i drugog velikog poslodavca. Iako je finski proizvođač mobitela 2007. zabilježio profit od 7,6 milijardi eura, tvornica u Bochumu zatvorena je u 2008. Tada je bez posla ostalo preko 4.000 ljudi - računaju li se i otkazi u tvrtkama koje su dostavljale dijelove za telefone.

I danas su, tvrdi Eva Kerkemeier iz IG Metalla, bez posla prije svih mnoge žene, bivše zaposlenice Nokije. Odlazak Nokije bio je loša vijest i za gradsku blagajnu - Bochum je takoreći preko noći ostao bez 25 milijuna eura poreza na obrt koji su Finci godišnje plaćali.

Planovi za budućnost

Što se tiče Opela, Heinz-Martin Dirks ne želi govoriti o konkretnim brojkama. No, s obzirom na gubitke koje je posljednjih godina bilježio Opel, u gradsku se blagajnu sigurno nije slilo puno novca. Najveći poslodavac u Bochumu u međuvremenu je ionako Sveučilište Ruhr, s oko 6.000 djelatnika.

S obzirom na aktualno stanje na tržištu rada, Dirks ovako komentira budućnost Opelovih zaposlenika: "Svi djelatnici moraju se odvažiti na prvi korak, moraju prihvatiti novi posao čak i ako to znači da će ubuduće primati eventualno manju plaću."

Pesimizam nije sastavni dio mentaliteta ljudi u Rurskoj oblasti, regiji koja prolazi kroz proces restrukturiranja još otkako je postalo jasno da ugljen nema budućnost. Nade budi projekt prema kojem će ogromni poslovni prostor na kojem se nalazi Opelova tvornica (170 hektara) ubuduće biti mjesto na kojem bi se trebale "nastaniti" nove firme. Industrijska i trgovinska komora, po riječima Rouvena Beecka, karte polaže na inovativne, velike i srednje tvrtke.

"U Bochumu imamo znatne kompetencije u gospodarskom području, i u istraživačkoj djelatnosti na licu mjesta, ali i u proizvodnim granama. Područje na kojemu se nalazi Opel je jedno od najbolje dostupnih industrijskih površina u većim aglomeracijskim područjima Europe, onda će iz te kombinacije proizvodnje i znanosti za Bochum nastati brend, nešto što drugi nemaju."

Već 2015. će se početi rušiti Opelove zgrade i nanovo uređivati to područje, no do konačne realizacije projekta može proći i do deset godina. Profesor Rolf Heyer, direktor nadležnog projektnog društva koje su utemeljili Grad Bochum i Opel, s prvim "naseljavanjem" novih poduzeća računa najranije za dvije godine.

Novi poslodavci

Jedan je investitor očito već siguran: to je logističko poduzeće DHL koje tamo želi otvoriti centar za distribuciju sa 600 radnih mjesta. To veseli gradskog djelatnika Dirksa. Sindikalna čelnica Kerkemeier pak smatra da je to premalo: "Osim logistike, ubuduće će nam trebati ponovno industrijski rad. Prebacivanje paketića s mjesta A na mjesto B nije ni nova vrijednost, a niti će ljudi koji tamo rade biti dobro plaćeni."

I profesor Heye iz projektnog društva smatra: "Mislim da se radi ponajprije o tome da privučemo industriju i obrt, firme koje će nešto proizvoditi, montirati ili nešto razvijati." Na primjer na području s kojim se Bochum već može pohvaliti: sigurnost u IT-branši. Već u ovom trenutku oko 20 posto svih njemačkih radnih mjesta iz te branše nalazi se upravo u tom rurskom gradu.