Visoka razina zagađenja zraka, prije svega česticama fine prašine, gotovo svake godine uzrok je prerane smrti više od 1.200 djece i mladih u Europi. To ujedno značajno povećava i rizik od bolesti kod adolescenata kasnije u životu, pokazuju najnoviji podaci Europske agencije za okoliš (EEA).

Ta služba EU sa sjedištem u Kopenhagenu zato naglašava da je potrebno učiniti više na zaštiti zdravlja djece od negativnih efekata zagađenja zraka. Usprkos poboljšanjima u posljednjih nekoliko godina, izloženost raznim zagađivačima u mnogim zemljama i dalje ostaje iznad granične dnevne vrijednosti od 50 mikrograma po kubičnom metru zraka (µg/m³), što preporučuje Svjetska zdravstvena organizacija (SZO). Problem je posebno uočljiv u Turskoj, zemljama Balkana, na istoku Europe, ali i sjeveru Italije.

Tako je prema tabeli EEA za 2020. godinu, najveće prosječno dnevno zagađenje zabilježeno u Sjevernoj Makedoniji (99 µg/m³), a slijede Bosna i Hercegovina (98), Turska (72), Kosovo (64), Srbija (62) i Bugarska (51). Visoke prosječne vrijednosti bilježe i Poljska (41), Mađarska (40), Grčka (39), Hrvatska (39) i Italija (38).

Europska agencija za okoliš obično svake jeseni objavljuje novu procjenu ukupnog broja prijevremenih smrti uzrokovanih zagađenjem zraka. Prema podacima za 2020., samo zbog čestica fine prašine u EU-u je prijevremeno umrlo gotovo 240.000 osoba. Prema podacima SZO-a, svake godine oko sedam milijuna ljudi širom svijeta prerano umre od posljedica zagađenja zraka.

„Zaštitimo djecu"

Glavni razlog zagađenja česticama fine prašine je sagorijevanje čvrstih goriva kao što su ugljen za grijanje i u industriji. Pored čestica prašine i vrijednosti za ozon i dušikov dioksid i dalje su previsoke, navodi agencija za zaštitu okoliša. Pritom su djeca i mladi posebno ugroženi, jer se njihovi organi i imunološki sustav još uvijek razvijaju.

Svi Europljani moraju biti zaštićeni od lošeg zraka, a prije svega djeca, zahtijeva izvršni direktor EEA Hans Bruyninckx. Mjere na razini EU-a, na nacionalnoj i lokalnoj razini, potrebno je hitno dodatno ojačati „kako bismo zaštitili našu djecu koja se ne mogu sama štititi“. Zato je put do zaista čistog zraka još uvijek dug.

Prema procjenama EEA-a, zagađenje zraka trenutno uzrokuje više od 1.200 prijevremenih smrti maloljetnika u 32 zemlje-članice agencije, uključujući i 27 zemalja EU-a, Švicarsku, Norvešku, Island, Lihtenštajn i Tursku.

Smanjiti zagađenje na izvoru

„Kada su u pitanju rizici za okoliš i zagađenje zraka, mi na djecu ne možemo gledati kao na male odrasle ljude“, kaže stručnjak EEA-a Gerardo Sanchez. Ona, između ostalog, dišu većom brzinom, više dišu na usta, bliže su zemlji i manje su težine. Njihova biologija je drugačija, ali i način na koji su izložena zagađenju zraka. To potencijalno može imati vrlo ozbiljne zdravstvene posljedice, uključujući i smanjenje funkcije pluća, astmu i alergije.

Za bolju zaštitu djece najvažnije je smanjiti zagađenje zraka na izvoru, odnosno u prometu, industriji i kod grijanja, ukazuje Sanchez. Dobra mjera je i fokusiranje na poboljšanje kvalitete zraka oko škola i vrtića, na primjer kroz više zelenih površina.

U nekim gradovima je bolje

Problemi s previsokim razinama zagađenja posebno su uočljivi u gradovima. Na nekim mjestima, međutim, postoje i svijetli primjeri: gradovi s najčistijim zrakom u Europi, mjereno po zagađenju česticama, su Faro u Portugalu i Umeo i Uppsala u Švedskoj.

Općenito gledajući, stručnjaci za okoliš različito klasificiraju Njemačku u ovisnosti od zagađivača. Kada je riječ o česticama, Njemačka je u boljoj polovini analiziranih zemalja, ali kada je u pitanju dušikov dioksid, koji uglavnom potječe od cestovnog prometa, situacija je lošija zbog velikog obima ove vrste prometa.

iđ (eea/ard)

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu