U trenutku kada su oči Europske unije, više nego inače, uprte u BiH, prije svega zbog pojačanih etničkih napetosti od početka rata u Ukrajini, grupa građana je zatražila smjenušefa Delegacije Europske unije u Bosni i Hercegovini i specijalnog predstavnika EU-a u Bosni i Hercegovini Johanna Sattlera.

Građani smatraju da su koraci koje je poduzimao Sattler dodatno doprinijeli društvenim tenzijama „u smislu hranjenja i produbljivanja izlizane političke mantre koja se oslanja na uvećanje i instrumentalizaciju navodnih etničkih podjela“, navodi se u pismu upućenom Bruxellesu, koje između ostalih potpisuju neformalna grupa građana Restart, Asocijacija nezavisnih intelektualaca „Krug 99", profesor David Pettigrew (Southern Connecticut State University), građanska aktivistica Azra Zornić i mnogi drugi.

Oni zamjeraju Sattleru što je, kako navode, omogućio destruktivno djelovanje Dragana Čovića i Milorada Dodika u blokiranju funkcioniranja institucija Bosne i Hercegovine. Jer, "i Čovićevi i Dodikovi postupci olakšavaju destabilizirajuće interese Ruske Federacije u regiji, posebno nakon početka ruske invazije na Ukrajinu", navodi se u pismu.

Izmjene Izbornog zakona na EU-načelima ili po mjeri HDZ-a?

Sattleru se predbacuje da je, kako tvrde, ignorirao najaktivnije i najdosljednije zagovornike pravih europskih vrijednosti sa ciljem da se, kroz osnivanje skupštine građana za neadekvatno raspravljanje o zamršenostima Izbornog zakona, postigne ranije zacrtan cilj – postizanje reforme izbornog zakonodavstva po mjeri gospodina Čovića.

Dodatnu pažnju izazvalo je pitanje europskih parlamentaraca, koji tvrde kako je upravo Sattler blokirao visokog predstavnika Christiana Schmidta da donese odluku kojom bi se naredilo izdvajanje sredstava za Opće izbore u BiH.

Podsjećamo da je rok da Vijeće ministara BiH osigura novac za održavanje Općih izbora bio 19. svibnja, te da je ministar financija BiH Vjekoslav Bevanda, kadar HDZ-a, već tri puta blokirao usvajanje proračuna BiH.

Zbog svega toga, nedavno je zastupnik u Europskom parlamentu Thomas Waitz uputio pitanje Josepu Borrellu, šefu EU-diplomacije, i pozvao Sattlera da bezuvjetno omogući financiranje izbora u BiH”, rekao je Waitz.

Kurt Bassuener, suosnivač i viši suradnik Vijeća za politiku demokratizacije iz Berlina, smatra kako je zajednički interes političkih elita u BiH i u EU da dođu do nekakvog sporazuma o izbornom zakonu i ograničenoj ustavnoj reformi, zbog stalnih neuspjeha sve do danas.

"Dominantni politički lideri u BiH, pogotovo lider HDZ-a Dragan Čović, vide ovu priliku da još više hermetički zatvore ovu verziju feudalizma pod vodstvom etničkih stranaka. Njegova dugotrajna prijetnja da će spriječiti održavanje izbora ima podršku Zagreba, a HDZ se zalaže za tu agendu i kod Europske pučke stranke i u Europskom parlamentu. Međutim, do sada bezuspješno“, rekao je Bassuener na sesiji Asocijacije nezavisnih intelektualaca BiH „Krug 99“ u Sarajevu, o temi „Savez iz očaja – EU i bosanskohercegovačke političke „elite“".

Kritike pljušte sa svih strana

Šef Delegacije EU-a u Bosni i Hercegovini Johann Sattler pod sve snažnijim je kritikama kako iz BiH, tako i iz EU-a zbog popuštanja nacionalistima iz HDZ BiH, ali i Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) koji i ne kriju svoje težnje za podjelom Bosne i Hercegovine.

Tako su politički analitičari Toby Vogel i Bodo Weber u zajedničkoj analizi za "EUobserver" upozorili da "u potrazi za brzim rezultatom u BiH, EU pokušava postići dogovor koji riskira učvršćivanje moći hrvatskih nacionalista koji se opiru potezima da zemlju učine funkcionalnijom".

Bodo Weber je još u ožujku 2019. godine izjavio kako bi izmjene Izbornog zakona trebale biti dio sveobuhvatnog procesa promjene Ustava BiH.

„Kriv je bivši europski povjerenik za proširenje Stefan Füle koji je prije desetljeća prihvatio HDZ-ovu igru da se ispod ‘implementacije presude Sejdić-Finci’ spakira projekt trećeg entiteta kao platforma za pregovore s Europskom unijom”, objasnio je tada Weber.

Iako je na inzistiranje međunarodne zajednice formirana Interresorna radna grupa unutar Parlamentarne skupštine BiH koje bi radila na izmjenama Izbornog zakona, svi pregovori koji su se vodili proteklih godina u suštini nisu imali za cilj otklanjanje diskriminacije.

Azra Zornić, koja je tužila BiH i dobila spor pred Europskim sudom za ljudska prava, jer joj nije omogućeno da bude izabrana u Dom naroda, smatra da su izmjene išle u pravcu podjele BiH, na način da se formira treći, hrvatski entitet.

„Ono što imamo u EU-u je činjenica da ovom zajednicom dominira politika Europske pučke stranke, u kojoj su najglasniji i najuporniji europarlamentarci iz HDZ-a Hrvatske, na čelu s Andrejem Plenkovićem, čiji je cilj ostvarivanje težnji Franje Tuđmana i Slobodana Miloševića, a to je podjela BiH između Srbije i Hrvatske“, smatra Zornić. Ona navodi kako izmjene Izbornog zakona nema nikakve veze sa zaštitom prava Hrvata u BiH, jer se oni baziraju samo na dio Hercegovine, njih, kako tvrdi, ne zanimaju Hrvati u RS-u ili Sarajevu.

Europska komisija brani Sattlera

Nasuprot kritikama, glasnogovornik Europske komisije Peter Stano je na konferenciji održanoj 3. lipnja stao u obranu Johanna Sattlera. "Visoki predstavnik EU-a za vanjsku i sigurnosnu politiku Josep Borrell u potpunosti podržava rad veleposlanika Sattlera i snažno odbacuje bilo kakve napade na njega, koji su potpuno neutemeljeni”, rekao je Stano. "Sve tvrdnje suprotne tome, kritike ili optužbe protiv veleposlanika Sattlera neprihvatljive su klevete i ne pomažu približavanju BiH Europskoj uniji”, rekao je Stano.

"Umjesto da se razvije u moderno europsko društvo", ukazuju građani u pismu upućenom Delegaciji EU-a u BiH te sjedištu Europske unije u Bruxellesu, "Bosnu i Hercegovinu su, nakon rata privatizirali korumpirani političari koji imaju sve razloge da izbjegnu bilo kakav suštinski napredak i vladavinu prava, i koji su kreirali narativ koji je upravo suprotan europskom, čineći Bosnu i Hercegovinu državom u kojoj se biti građanin pretvara u pogrdni status."

Oni na kraju pozivaju na zaokret u politici Europske unije prema Bosni i Hercegovini inzistirajući na provođenju presuda Europskog suda za ljudska prava, kojih je ukupno pet.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu