1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Zapad odbacuje podjelu Kosova

27. svibnja 2010

Visoki srbijanski dužnosnici predložili su podjelu Kosova, unatoč tome što većina zapadnih zemalja inzistira da je « neovisnost Kosova nepovratna ». Kakve su ostale reakcije i što bi podjela Kosova značila za regiju?

Zastava EU-a i predsjednik i premijer Kosova
Podjela Kosova ponovno na dnevnom redu?Foto: AP/DW

Ideju o prekrajanju granica na Balkanu u posljednje vrijeme u neslužbenim razgovorima poticao je srbijanski ministar vanjskih poslova Vuk Jeremić uz pomoć predsjednika Borisa Tadića, a to su potvrdili diplomatski izvori. Srbijanski dužnosnici doduše javno su izjavili kako isključuju podjelu Kosova kao realistično rješenje. Međutim, predsjednik Tadić nije zanijekao postojanje takvih ideja kada je u posljednjim javnim nastupima upitan oko spomenute teme.

Potencijalnoj podjeli bivše jugoslavenske pokrajine koja je 2008.godine proglasila neovisnost protivi se većina zemalja članica Europske unije, uključujući i SAD. Njemačka kancelarka Angela Merkel i francuski ministar vanjskih poslova Bernard Kouchner odbacili su takve ideje nazivajući ih « neprihvatljivim ». Moguća podjela Kosova odbacile su i zemlje koje nisu priznale neovisnost Kosova, a među njima je i Slovačka, a takvu poziciju potvrdio je i slovački ministrar vanjskih poslova Miroslav Lajčak.

Zabrinutost međunarodne zajednice zbog namjera podjele Kosova

U sjevernom dijelu Kosova gorile su i zastave EU-aFoto: AP

Međunarodna zajednica je zabirnuta da ukoliko se ozbiljno uzme u obzir ideja podjele Kosova, to bi otvorilo Pandorinu kutiju na zapadnom Balkanu. Etničke skupine u Makedoniji, južnoj Srbiji, Crnoj Gori te Bosni i Hercegovini mogle bi takav čin interpretirati kao ohrabrenje za svoje secesionističke ambicije.

Ipak, ideja nije nova. Ona se našla na stolu još tijekom pregovora o statusu bivše jugoslavenske pokrajine 2007.godine. Prema navodima jednog medijatora iz EU-a, tada se spomenuta ideja nikada nije ozbiljno razmatrala već je spomenuta samo kako bi se dokazalo da je „učinjeno sve i da se nije izbjegavala niti jedna ideja“. Isti izvor je potvrdio da su tada podjelu Kosova odbacile obje strane, i albanski i srbijanski pregovarači.

Srbija je zatražila nove pregovore o statusu Kosova nakon što Međunarodni sud pravde donese svoje mišljenje u drugoj polovici ove godine. Tome se odlučno protivi predsjednik Kosova Fatmir Sejdiu. „Status je riješen i mi ćemo razgovarati sa Srbijom samo kao dvije susjedne i neovisne države“, poručio je Sejdiu.

Bruxelles i Washington traže rješavanje praktičnih pitanja

SAD i EU traže od predstavnika Srbije i Kosova rješavanje problemaFoto: AP

Bruxelles i Washington pozvali su predstavnike Srbije i Kosova da raspravljaju o „praktičnim pitanjima“, ali mnoga pitanja nije moguće riješiti zbog protivljenja Srbije da Kosovo tretira kao odvojeni entitet. Beogradska pozicija blokirala je sudjelovanje Prištine u regionalnim inicijativama, spriječila da kosovski građani dobiju liberalizaciju viznog režima, otežavala je i izvoz proizvoda s Kosova i na koncu spriječila funkcioniranje kosovske telekom mreže.

Beograd kontrolira sjeverni dio Kosova gdje je međunarodna nazočnost ograničena. Srbija namjerava održati na tom području lokalne izbore i na taj način želi pokazati da je Kosovo podijeljeno između etničkih Albanaca i lokalnih Srba koji odbacuju autoritet vlade u Prištini.

Pojedini diplomati novi prijedlog o podjeli Kosova interpretiraju kao pokušaj Srbije da pregovara o posebnoj poziciji sjevernog dijela Kosova, slično onome kojeg ima Republika Srpska unutar Bosne i Hercegovine. No to je vrlo složeno, jer srpska manjina na sjeveru Kosova već uživa posebna prava, dogovorena pod mandatom bivšeg posebnog izaslanika UN-a Marttija Ahtisaarija.

Podjela Kosova malo će pomoći kosovskim Srbima koji ne žive na sjeveru u području Mitrovice koje kontrolira Beograd. Ukoliko bi se dopustilo da se taj dio odvoji tada bi mnogi Srbi ipak ostali u neovisnom Kosovu kao i velika većina srpsko-pravoslavne baštine.

Autor: Alen Legović, Bruxelles

Preskoči sljedeće područje Više o ovoj temi