Zapadni Balkan je Meka za kriminalne bande, koje ne znaju za granice niti etničku pripadnost. Globalna inicijativa za borbu protiv organiziranog kriminala u jugoistočnoj Europi, koja je dio Globalne inicijative protiv transnacionalno organiziranog kriminala, objavila je u Beču novi izvješće. 20 novinara i stručnjaka je prikupilo podatke o žilama kucavicama organiziranog kriminala u Albaniji, BiH, Srbiji, Kosovu, Crnoj Gori i Sjevernoj Makedoniji. Razlozi koji su doveli do toga je strateški položaj Balkana, slabe i korumpirane vlade tamošnjih zemalja i gospodarska nestabilnost.

Izvješće, između ostalog, identificira gradove u blizini graničnih prijelaza kao hot-spotove nezakonitih aktivnosti. Najprije se spominje Subotica, locirana u blizini granice s Mađarskom, na trasi autoceste E75 od Slovačke do Grčke, što je popularna ruta za krijumčarenje droge i cigareta, s tim što većina cigareta ima carinske marke Sjeverne Makedonije. No, Subotica je važna raskrsnica i za migrante koji se, nakon što je Mađarska podigla zaštitnu žicu, vraćaju u privremene centre za prihvat, podignute u Srbiji. To je dovelo kako do humanitarnog problema tako i do nastanka tržišta za krijumčarenje migranata, trgovinu ljudima i druge nezakonite aktivnosti. Kao drugi hot-spot spominje se Vršac na jugu Vojvodine, u blizini granice sa Rumunjskom. Granični prijelaz Vatin/Stamora Moravita smatra se lokacijom za krijumčarenje i prepakiranje cigareta. U blizini Vršca je zaplijenjen i heroin. Autocesta Beograd –Temišvar je ujedno ruta za krijumčarenje migranata.

Hot spot istočno od Tuzle, oko Bijeljine i Zvornika

Kao posebno važno područje za krijumčarenje migranata, ali i droge, drveta, auta, krijumčarenog novca i odjeće s lažnim oznakama marki, u izvješću se precizira područje istočno od Tuzle (BiH) - oko Bijeljine i Zvornika. Granični prijelaz Rača između BiH i Srbije smatra se posebno važnim za krijumčarenja automobila. Lokalni carinici, kako se navodi u izvješću, smatraju se posebno korumpiranim i podmitljivim. Potom se spominje Trebinje (RS), granica s Hrvatskom (70 km) i s Crnom Gorom (130 km). To ovaj grad čini idealnom lokacijom za tranzit droge koja dolazi iz Crne Gore uključujući kanabis iz Albanije i kokain koji dolazi brodovima iz crnogorskih luka i prebacuje se u BiH i Hrvatsku, posebno na područje Dubrovnika.

Trebinje je i odredište za krijumčarenje cigareta koje dolaze iz Crne Gore a od 2015. se nalazi na ruti za krijumčarenje migranata. U istom kontekstu se spominje i Bileća i granični prijelaz Deleuša/Vraćenovići, gdje je etablirana mreža za krijumčarenje cigareta kojoj pogoduju, kako se kaže u izvješću, posebno korumpirani granični službenici i policija koja je većinom i sama uključena u operacije krijumčarenja.

Također Rožaje na sjeveroistoku Crne Gore u blizini granice s Kosovom i Srbijom, s većinskim muslimanskim stanovništvom smatra se hot-spotom za krijumčarenje drogom. U listopadu 2014 je vođa Rožajske grupe Safet Kalić uhićen u Austriji i optužen za pranje 7,7 milijuna eura, stečenih, kako se vjeruje, u poslovima s drogom. Dobar dio imovine je bio zaplijenjen, ali nakon što je njegova obitelj oslobođena optužbi, kompenzirana joj je imovina u Crnoj Gori ali ne i u Njemačkoj gdje se Kaliću također sudi u posebnom procesu. U izvješću se kao hot-spotovi spominju i granični prijelaz Špiljani/Dračenovac kao mjesto za krijumčarenje droge, cigareta i lijekova ali i Kula između Kosova I Crne Gore.

Crnogorske luke presudne za trgovinu kokainom

Crnogorske luke Bar, Budva i Kotor smatraju se također lokacijama trgovine kokainom. U borbi za kontrolu nad ovim unosnim poslovima od 2014.se rasplamsao krvavi sukob između klana Škaljari i klana Kavač, koji su dobili nazive dva mjesta u kotorskoj općini. Sukob je eskalirao nakon što su se uključile i druge kriminalne grupe iz Srbije i Crne Gore, stavljajući se na jednu ili drugu stranu. Sve je rezultiralo nizom uglavnom nerazjašnjenih ubojstava i devastiranjem dijelova prelijepe crnogorske obale ali i prenošenjem sukoba u inozemstvo (pucnjava u Beču).

Deset godina ranije je krijumčarenje drogom uglavnom kontrolirao Kotorski klan, povezan s južnoameričkom i talijanskom mafijom. Kotorski klan je važio kao efikasan i na njega se moglo osloniti. Ali onda je zapao u krizu. Dragan Dudić, biznismen i kriminalac povezan s političarima, te biznismenom Radoljubom Radaulovićem i balkanskim kraljem kokaina Darkom Šarićem, ubijen je u svibnju 2010. u kafiću u Kotoru. Šarić se nakon 4-godišnjeg bijega predao policiji 2014. a 2018. je osuđen na 15 godina zatvora za krijumčarenje 5,5 tona kokaina iz Južne Amerike u Europu tokom 2008. i 2009. godine. Optužen je i za pranje 22 milijuna eura. Procjenjuje se da je Šarić investirao 2-3 milijarde eura u zapadni Balkan, uključujući investicije u banke u vlasništvu brata crnogorskog predsjednika.

A onda je član grupe Goran Radoman optužen za nestanak 200 kg kokaina u Valenciji a to je dovelo do svađe i podjele kriminalne grupe na dva klana. 2015. Radoman je pronađen mrtav u Novom Beogradu a na njegovog najboljeg prijatelja Milana Vujotića izvršen je bombaški napad. To je dovelo do niza "milo za drago- incidenata" u Kotoru, Budvi i Podgorici. 27. listopada 2015. snajperom je u starom gradu u Budvi ubijen Goran Đurićković, član klana Škaljari. Za ubojstvo je osumnjičen Srđan Popović iz BiH, koji je uhićen 2017. u austrijskom Grazu. Kriminalci su, kako se čini, za jedan korak uvijek bili ispred policije. Jedna teorija glasi da je Kotor više pokriven kamerama koji su instalirale kriminalne bande nego kamerama policije.

Nasilje je iz Crne Gore prešlo je i na Srbiju. Okidač je u listopadu 2016. navodno bilo ubojstvo vođe kluba navijača beogradskog Partizana i osuđenog dilera drogom Aleksandra Stankovića zvanog Sale Mutavi. To ubojstvo je, kako se vjeruje, povezano s neplaćenom pošiljkom kokaina. Nakon toga je ministar policije Srbije Nebojša Stefanović proglasio rat lokalnoj mafiji. Većina od 52 ubojstava koja su se od 2012. dogodila u Beogradu su, kako se smatra, povezana s ratom između klanova Škaljari i Kavač, iako je situacija složena s obzirom na veze tih klanova s etabliranim kriminalnim grupama kao što su banda Luke Bojovića i Mutavi-klan. Čak i nakon uhićenja vođe Škaljari-klana Jovice Vukotića u rujnu 2018. u Turskoj i čelnika Kavač-klana Slobodana Kašćelana u prosincu 2018. u Pragu, nasilje se nastavilo.

Auto mafija iz RS i krađa auta u Sarajevu

U izvješću se, kada je u pitanju BiH, govori o „velikoj krađi automobila u Sarajevu" i spominje ubojstvo dva policijska službenika u listopadu 2018. nakon pokušaja privođenja osumnjičenih.. 22. svibnja 2018. dva policajca su ranjena nakon što su pokušala osujetiti krađu automobila u sarajevskoj općini Novi grad. U razdoblju između 2014. i 2017. godine u 15 do 20 slučajeva kradljivci automobila su otvorili vatru na policajce, pokušali ih pregaziti ili oštetiti policijske automobile tijekom bijega. To je pripadnike auto-mafije svrstalo u red najopasnijih kriminalaca u gradu. Navodi se i da 2017-e godine nije bilo dana a da nije zabilježena krađa barem jednog automobila, kao i da kradljivci postaju sve bezobzirniji jer kradu čak i vozila lokalne sarajevske policije, Državnog tužiteljstva, Državne agencije za istragu i zaštitu SIPA i Ministarstva obrane.

Procjenjuje se da je krađom u proteklih 15 godina ostvarena zarada od 50 milijuna eura, tako da je to najunosniji vid kriminala u BiH. Mnogi počinitelji, navodi se, dolaze iz Republike Srpske, posebno s Pala, udaljenih 20 minuta od Sarajeva, ali i Sokoca, Mokrog i Zvornika. Oni rade u timovima od po troje ljudi, maskirani su i naoružani, starosne dobi između 25 i 27 godina. Njihovi mentori su bosovi koji su se počeli baviti ovim poslom prije 10 do 15 godina i koji su u međuvremenu razgranali i proširili biznis na niz drugih često nezakonitih aktivnosti. Neke od najvećih kriminalnih grupa u regiji poput pripadnika Zemunskog klana započele su krađom automobila.

Iste kriminalne grupe su navodno uključene i u krijumčarenje i trgovinu drogom, iznuđivanje novca (i kada je u pitanju krađa auta) i pranje novca. I pored toga što je fokus na krađi automobila, prisutne su i druge vrste organiziranog kriminala. Čini se da se situacija na tom polju popravila nakon uhićenja dva mafijaška kralja (i rivala) Zijada Turkovića i Nasera Keljmendija.

Samo mali broj kradljivaca automobila uhićen

Ukradena kola se odvoze van Sarajeva. U nekim slučajevima ona se koriste za druga kriminalna djela a potom uništavaju, ili se prodaju u inozemstvu ili rastavljaju pa se onda dijelovi prodaju na crnom tržištu. Velika je koncentracija mehaničarskih radionica uzduž granice BiH, mnoge od njih rade ilegalno. Veliki dio profita ostvarenog na ovaj način pere se otvaranjem servisa za popravak  i pranje automobila, taksi kompanija i rent a cara.

Samo mali broj počinitelja je uhićen, s obzirom na kompliciranu administraciju i niz razina upravljanja. Ne samo da je zemlja podijeljena već je i Sarajevo s većinskom bošnjačkom populacijom od 275.000 stanovnika dio entiteta Federacije BiH, dok je istočno Sarajevo sa 60.000 stanovnika dio entiteta Republika Srpska. Kriminalci koriste složeni administrativni sustav i situaciju i činjenicu da FBiH, RS i distrikt Brčko imaju svoju policiju i da tu postoji nedostatak suradnje uvjetovan sustavom.

Neki iz policije u Sarajevu su autorima izvješća izrazili svoju frustraciju što njihove kolege u Istočnom Sarajevu ili uopće RS ne čine dovoljno po pitanju uhićenja kriminalaca. Pa ipak, ima znakova da bi se situacija mogla promijeniti. U studenom 2018. izvedena je operacija „Volan" i protiv 27 osoba su podignute optužnice. Očekuje se da će istraga trajati godinama.

Ujedno raste i prodaja kokaina i sintetičkih droga, a u listopadu 2018 zaplijenjeno je 900 kg kanabisa. Cijene droge se međutim ne povećavaju što znači da je velika konkurencija na tržištu.

Ovo je dio izvješća Civilnog promatračkog centra za borbu protiv organiziranog kriminala u jugoistočnoj Europi koja je dio Globalne inicijative protiv transnacionalno organiziranog kriminala. Na izvješću je radilo 20 novinara i stručnjak iz regije i objavljen je u Beču.

 

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android