„Ova konferencija je radna konferencija i mi radimo punom parom na tome da za dva tjedna ovdje u Berlinu samit Berlinskog procesa ne bude samo slavljenički samit na kojem slavimo 10 godina od pokretanja ovog formata nego da će to biti prekretnica ne samo što se tiče europske integracije nego i kada je u pitanju privredna suradnja zemalja zapadnog Balkana", rekla je njemačka ministrica vanjskih poslova Annalena Baerbock prilikom otvaranja konferencije ministara vanjskih poslova zemalja koje sudjeluju u Berlinskom procesu zapadne Europe.

Presudno za to hoće li se za dva tjedna samo slaviti rođendan ili prekretnica ovisi o tome hoće li biti postignut dogovor o primjeni Srednjoeuropskog ugovora o slobodnoj trgovini (CEFTA). „No još je ostalo posla kako bismo to postigli", rekla je njemačka ministrica vanjskih poslova neodređeno.

Glavna prepreka prema CEFTA-i

Glavna prepreka leži u blokadi uvoza robe iz Srbije na Kosovo zbog čega je Baerbock prije same ministarske konferencije razgovarala s ministrom vanjskih poslova Srbije Markom Đurićem i predsjednicom Kosova Vjosom Osmani koja boravi u Berlinu.

Ministrica vanjskih poslova Kosova Donika Gerwalla-Schwarz rekla je međutim novinarima uoči konferencije kako se o pitanju CEFTA-e „uopće neće danas raspravljati" u Berlinu nego o „implementaciji mnogih manjih koraka koji još nisu zaživjeli".

Ne razmišljamo o isključenju Kosova

Iako je poslanik njemačke vlade i stranački kolega zelene ministrice  Annalene Baerbock, Manuel Sarrazin posljednjih tjedana nakon nekoliko neuspjelih pokušaja u Prištini da ukloni blokadu aludirao na to kako se Berlinski proces može nastaviti i bez Kosova, danas u Berlinu o tome nije bilo ni govora.

„O tome nitko ne razmišlja i to mi je prvi glas", rekao je austrijski ministar vanjskih poslova Alexander Schallenberg prije konferencije u manjem krugu novinara odgovarajući na pitanje hoće li Kosovo biti izbačeno iz Berlinskog procesa ako ne odustane od blokade koja sprječava primjenu CEFTA-e.

Hrvatski ministar vanjskih poslova Gordan Grlić-Radman pripada među one koji su optimistični glede dogovora oko CEFTA-e. „Koliko sam ja obaviješten, sve strane su se složile oko sporazuma i mislim da je pronađeno dobro rješenje za sve zemlje zapadnog Balkana", rekao je hrvatski ministar vanjskih poslova.

Njegov kolega iz Bosne i Hercegovine Elmedin Konaković je svjestan važnosti ovog sporazuma mada je oprezan s prognozama. „Zapadni Balkan ima veliki problem odljeva mozgova, ljudi odlaze iz naših zemalja, tako da moramo učiniti nešto ozbiljno i jako brzo, zapravo, da im pružimo priliku da ostanu u našim lijepim zemljama, i mislim da jedeblokada CEFTA-e stvarno važan proces. Nadam se da će čelnici Kosova i Srbije biti svjesni toga", rekao je Konaković.

Zajednička izjava o zajedničkom tržištu

No u zajedničkoj izjavi ministara vanjskih poslova zemalja zapadnog Balkana i članica EU-a koje sudjeluju od početka u ovom procesu (tako se tu još uvijek nalazi zastava Velike Britanije koja je bila među inicijatorima Berlinskog procesa, ali više nije članica EU-a) o CEFTA-i nema ni riječi.

Tu se govori o dogovorenim elementima koji bi trebali produbiti regionalnu suradnju i pospješiti Zajedničko regionalno tržište i dobrosusjedske odnose. U te elemente pripadaju mobilnost znanosti što se posebice odnosi na olakšan pristup akademskim ustanovama u ostalim zemljama regije. Nadalje su dogovoreni regionalni standardi za procese screeninga što je dio harmonizacije politike ulaganja sa standardima Europske unije. Nadalje se spominje deklaracija o istraživanju i pristupu inovacijskoj infrastrukturi.

I na kraju su predstavnici „zapadnobalkanske šestorke" svečarski naglasili svoju privrženost regionalnoj suradnji i dobrosusjedskih odnosa u čast 10. godišnjice Berlinskog procesa. Sve to bi trebalo biti pretočeno u završni dokument glavnog samita Berlinskog procesa koji se također u Berlinu održava za nešto manje od dva tjedna.

Obećanje iz Soluna

No bez obzira na gospodarsku prirodu Berlinskog procesa njegova pozadina ima duboko političke korijene počevši od poznatog „obećanja iz Soluna" od prije više od dvadeset godina pa sve do promjene geostrateške situacije nakon ruske agresije na Ukrajinu.

„Činjenica da je utjecaj Rusije na dijelove ove regije i prije 24. veljače bio ogroman, pokazuje važnost ovog procesa. Smatramo da je važno izabrati strane i ne sjediti na dvije stolice i zato smo u posljednje dvije godine ne samo nastavili nego i intenzivirali Berlinski proces”, rekla je njemačka ministrica. Ona je dodala kako Europska unija nije samo gospodarska zajednica nego i zajednica koja dijeli zajedničke vrijednosti.

Iako je posljednjih 10 godina bilo izrečeno mnogo kritika na račun ovog formata, to ne umanjuje njegovu svrhu postojanja. „Mislim da je u ovih deset godina radaBerlinskog procesa učinjen veliki napredak usprkos krizama koje su pogađale ne samo regiju zapadnog Balkana nego i cijeli svijet", rekao je ministar vanjskih poslova RH Gordan Grlić-Radman uoči početka ministarske konferencije u Berlinu.

Uklanjanje „sivih zona"

„Berlinski proces zapravo čini našu regiju stabilnijom, a to je u ovom trenutku na zapadnom Balkanu zaista važno pitanje. Još uvijek nismo iskoristili sve potencijale u Berlinskom procesu", rekao je i bosanskohercegovački ministar vanjskih poslova Konaković na rubu konferencije.

Baerbock je naglasila kako je cilj jačanja zemalja zapadnog Balkana kroz Berlinski proces stvaranje stabilnosti smanjenjem ranjivosti struktura. „Mi moramo jasno dati do znanja da u Europi ne postoje sive zone u kojima se može intervenirati izvana", rekla je Baerbock.

Pritom se ne misli samo na Rusiju, kako se moglo prije podne saznati od austrijskog ministra Schallenberga. nego i na aktivnosti, posebno gospodarske nekih drugih sila. „Zašto dozvoljavamo da tamo Kinezi grade autoceste", zapitao se pragmatično Schallenberg. U sjećanje se odmah vraćaju ne samo crnogorske autoceste nego i činjenica da na natječaju za gradnju Pelješkog mosta u Hrvatskoj (koja je već bila članica EU-a) pobijedi kineski konzorciji, a ne austrijski STRABAG kako su to očekivali sjeverni susjedi.