Ekonomska kriza, organizirani kriminal i korupcija, nepotizam, visoka nezaposlenost i pojava novih stranaka ključni su faktori koji su utjecali na osjetan pad povjerenja u savez stranaka okupljenih oko Mila Đukanovića. On je već najavio velike rezove u svojoj Demokratskoj partiji socijalista, a moguće i svoj povratak na neku od državnih funkcija. Tako nešto, međutim, neće biti primljeno sa simpatijama od zapadnih vlada koje smatraju da Đukanović svojim načinom vladanja predstavlja smetnju bržoj demokratizaciji i europeizaciji Crne Gore.

Ne žele više biti dekor

Kao logični partneri za formiranje nove crnogorske vlade nameću se stranke manjina (Bošnjaka, Albanaca i Hrvata), koje su ukupno osvojile šest od 81 mandata u skupštini te države. One su, i do sada bile dio vlasti, ali su više djelovale kao dekor.

Jedan od čelnika Đukanovićeve koalicije, Ranko Krivokapić, kaže da stranke manjina svakako moraju biti i u budućoj vladi. “One bi bile u vladi da smo i sami dobili većinu. S Bošnjačkom strankom (BS) je bilo kontakata i ranije, tako da će taj blok ostati zajedno”, tvrdi on.

No, ovoga puta predstavnici manjina će imati mnogo konkretnije i jasnije zahtjeve: veću uključenost svojih sunarodnjaka u državne organe, investicije u područja u kojima oni čine većinu stanovništva te ubrzavanje euroatlantskih integracija. Vođa Bošnjačke stranke Rafet Husović kaže: “Očekujemo da BS da veliki doprinos u demokratizaciji Crne Gore na svim njezinim putovima i u euroatlantskim integracijama. Svakako da želimo sudjelovati u donošenju važnih odluka kada je u pitanju nerazvijeni sjever zemlje. Moramo pomoći građanima sjevera i to će biti sigurno prioritet nove vlade i ona mora mnogo uraditi na tom polju, jer je sjever zapostavljen”.

Ispit zrelosti i odgovornosti

Najjača oporbena grupacija u novom sazivu crnogorskog parlamenta, Demokratski front koji predvodi bivši ministar vanjskih poslova Crne Gore Miodrag Lekić, uputila je također poziv za razgovore o formiranju nove vlade čelnicima stranaka nacionalnih manjina. “To je jedan akt javne odgovornosti. Svi smo na ispitu zrelosti i odgovornosti oko svih izbora koje ćemo napraviti tokom svih tih razgovora”, navodi Lekić.

I politički analitičar Svetozar Jovićević kaže za Deutsche Welle da je odgovornost čelnika stranaka nacionalnih manjina izuzetno velika. On smatra da je pravično što će one presudno utjecati na izbor i sastav buduće vlade budući da su oni u ogromnom broju podržali crnogorsku nezavisnost na referendumu, ali i napominje da je sada ključni izazov dekriminalizacija Crne Gore. “Biti unutar vlasti, i to ovakve vlasti, je veliko iskušenje, jer se u njoj stječu velike privilegije. Zato se bojim da će se za tri mjeseca zaboraviti zahtjevi tih stranaka za ulazak u vladu, a stvarnih promjena u zemlji neće biti.”

Jovićević dodaje da je malo vjerojatno da će nova vlada u Crnoj Gori moći da računa na četvorogodišnji mandat. Jer, gotovo svakodnevni zahtjevi EU-a za oštriju borbu protiv organiziranoga kriminala i korupcije, realna opasnost od bankrota javnih financija i ojačana oporba koja diše za vratom ranjenom Đukanoviću, nagovještavaju zaista uzbudljivo političko razdoblje u Crnoj Gori. Već u rano proljeće će se u toj zemlji održati predsjednički izbori.