Europski povjerenik za energetiku Günther Oettinger je najavio izradu analize posljedica odluke njemačke vlade. On je priznao da ta odluka ima utjecaja na njemačke susjede, ali je istodobno upozorio da druge zemlje imaju deset godina vremena, budući da bi nuklearke trebale postupno biti zatvorene do 2022. godine. No, ta bi analiza trebala biti gotova tek u jesen, ali bi zato zbog velikog nezadovoljstva u EU-u izvanredna sjednica ministara za energetiku mogla uslijediti i ranije, barem tako tvrde diplomatski izvori u Bruxellesu.

Ostale članice EU-a boje se da će zatvaranje njemačkih nuklearki rezultirati povećanjem cijena i poteškoćama u opskrbi električnom energijom. Navodno je Francuska najavila da će svoju kritiku uputiti i pismeno Europskom vijeću. Francuski ministar za energetiku Eric Besson je već prigovorio što je Berlin svoju odluku donio bez prethodnih konzultacija s europskim partnerima. "Njemačka je suverena država, ali posljedice te odluke su europske", objavio je Besson na Twitteru.

Struja je već poskupjela

I stvarno, nakon što je njemačka vlada poslije katastrofe u Fukushimi isključila osam najstarijih reaktora, cijena struje je u veleprodaji porasla za 10 posto. Među lobistima u Bruxellesu kruže interne računice velikih energetskih koncerna koji su izračunali da će potrošače u EU-u "prenagljeno napuštanje atomske energije koštati skoro 40 milijardi eura."

Osim toga, problematičan bi mogao biti i paket prijedloga zakona koje njemačka vlada planira uputiti u zakonodavnu proceduru, a kojima se predviđa uvođenje olakšica za gospodarstvo kako ono ne bi trpjelo velike štete zbog napuštanja proizvodnje atomske energije. Takve mjere često nisu spojive s europskim pravilima o lojalnoj konkurenciji na tržištu, pa bi ih Europska komisija imala pravo ukinuti.

Skuplja i trgovina emisijama štetnih plinova

Kritike su stigle i iz Europskog parlamenta. Njemački zastupnik Herbert Reul, koji predsjeda Odborom za energetiku, uputio je ljutito pismo povjereniku Oettingeru. U njemu ističe kako nije prihvatljivo da njemačka kancelarka Angela Merkel u Bruxellesu "stalno traži ujedinjeno europsko tržište, ali svoju energetsku politiku provodi bez konzultacija s drugima".

Osim spornih mjera za pomoć domaćem gospodarstvu i cijena struje, problem bi mogla predstavljati i trgovina emisijama stakleničkih plinova. Zbog zatvaranja osam najstarijih nuklearki u Njemačkoj potražnja za električnom energijom pojačano se podmiruje prije svega iz termoelektrana na plin ili ugljen. Stručnjaci su izračunali da to znači dodatnu proizvodnju od 30 milijuna tona ugljičnog dioksida godišnje. Posljedica toga je rast cijena emisija stakleničkih plinova, odnosno prava na ispuštanje određene količine štetnih plinova u atmosferu. Ta je cijena već istog dana kada su isključeni najstariji njemački reaktori porasla za deset posto.

ajg/dpa

Odg. urednik: Anto Janković