Podzemna plinska polja u blizini Groningena na sjeveru Nizozemske najveća su nalazišta ovog prirodnog energenta u Europi. Prirodni plin se ovdje eksploatirao od šezdesetih godina prošlog stoljeća: iz zemlje je ispumpano oko 2.300 milijardi kubičnih metara. Procjenjuje se da 450 milijardi kubičnih metara još uvijek leži pod zemljom i tamo bi trebalo i ostati.

Dokazano je da proizvodnja plina izaziva potrese. Do sada je registrirano oko 1.600 potresa, na desetke tisuća zgrada je ozbiljno oštećeno, pogođeno oko 100.000 ljudi. Bilo je ljutnje i očaja jer ni poslije mnogo godina još uvijek nisu dobili odštetu.

„Novac je bio važniji od sigurnosti i zdravlja"

Parlamentarni istražni odbor donio je ovog proljeća poražavajuću ocjenu: država i naftne kompanije Shell i ExxonMobil desetljećima su sustavno zanemarivali sigurnost građana. Pored toga, pogođeni ljudi su zarobljeni u mrežu birokratskih prepreka i zataškavanja.

Vlada i naftne kompanije priznale su greške. Vlada je u travnju obećala oštećenim regijama 22 milijarde eura odštete. Samo od proizvodnje prirodnog plina država je zaradila 360 milijardi eura, a Shell i ExxonMobil oko 66 milijardi eura.

Ako ponovo jako zahladni...

Proizvodnja plina je trebala biti potpuno obustavljena još 2022. Ali, s obzirom na globalnu energetsku krizu nakon ruskog agresorskog rata u Ukrajini, vlada je prošle jeseni donijela odluku da se eksploatira dodatnih 2,8 milijardi kubičnih metara plina - što je minimalna količina nužna za rad postojećih lokacija i infrastrukture.

Proizvodnja na polju Groningen službeno je okončana u nedjelju 1. listopada 2023. Međutim, jedanaest bušotina na lokaciji ostaje otvoreno još godinu dana - u slučaju „oštre zime". I ovi posljednji sustavi će također biti „trajno zatvoreni" do listopada 2024.

A stručnjaci upozoravaju da bi se, usprkos zatvaranju pogona za eksploataciju plina, potresi u regiji mogli nastaviti.

dr,rb/ack (AFP, dpa)

Pratite nas i na Facebooku, preko X-a, na Youtubeu, kao i na Instagramu