"Ja preuzimam političku odgovornost za posljedice ove indiskrecije, s kojom međutim osobno nemam veze", izjavio je izvršni direktor Udruženja njemačke industrije (BDI) Werner Schnappauf u obrazloženju svoje ostavke. On time, kako stoji u priopćenju dostavljenom novinarima, želi "spriječiti da se pogoršaju odnosi između politike i gospodarstva u zemlji". To je privremeni vrhunac jedne neobične, pomalo smiješne i prilično poučne afere koja posljednjih dana zaokuplja pažnju njemačke javnosti.

Za sve su, moglo bi se reći, krivi Japanci - zapravo njihova nuklearka Fukušima I. Nakon što je poslije potresa i tsunamija došlo do ozbiljnih oštećenja na reaktorskim blokovima u Fukušimi, i u Njemačkoj se razvila rasprava o ovdašnjim nuklearnim elektranama. To je posebno osjetljiva tema s obzirom na važne pokrajinske parlamentarne izbore koji se u nedjelju (27.3.) održavaju u saveznim zemljama Baden-Württenberg i Rheinland-Pfalz. Kancelarka Angela Merkel, čija je vlada tek nedavno produžila rokove za rad postojećih njemačkih nuklearki, je brzo nakon nesreće u Japanu - već 14.3. - najavila preispitivanje budućnost atomske energije u zemlji. Kao prva mjera odlučeno je da se smjesta obustavi rad u sedam najstarijih nuklearki.

Sve samo predizborni manevar?

Istog tog ponedjeljka (14.3.) kada je kancelarka javnosti objavila ovu odluku, njemački ministar gospodarstva Rainer Brüderle iz Liberalne stranke (FDP) se susreo u prostorijama Udruženja njemačke industrije (BDI) s nekolicinom značajnih njemačkih gospodarstvenika, među kojima su bili i šefovi velikih energetskih koncerna poput E.ON-a ili RWE-a. Oni su, začuđeni izjavom Angele Merkel, zapitali ministra da li to sada znači i promjenu politike njemačke vlade u vezi s budućnošću atomskih elektrana u zemlji. Na to je ministar navodno odgovorio važnim i moćnim menadžerima s kojima njegova Liberalna stranka tradicionalno njeguje dobre odnose da se ne treba previše zabrinjavati i da se ta odluka prije svega treba promatrati u kontekstu predstojećih pokrajinskih izbora.

Oporba je nakon kancelarkine objave nuklearnog moratorija to odmah i kritizirala, nazivajući promjenu kursa "providnom predizbornom taktikom", ali je Angela Merkel to naravno odlučno opovrgavala, jednako kao i nadležni resorni ministri. Mnogi u te tvrdnje nisu baš vjerovali, ali naravno da se ništa nije moglo dokazati - činilo se da je kancelarki uspio još jedan dobar političko-šahovski potez.

Zapisnik "samo za internu uporabu"

I vjerovatno bi sve i prošlo, barem do izbora, u tom nadmudrivanju vladajuće koalicije i oporbe po medijima da se odjednom početkom ovog tjedna (24.3.) u uglednom listu Süddeutsche Zeitung iz Münchena nije pojavio tekst u kojem se navode dijelovi iz zapisnika koji je rutinski vođen tokom sjednice. Najzanimljiviji je dio u kojem ministar umiruje zabrinute gospodarstvenike riječima da se "s obzirom na predstojeće pokrajinske izbore (27.3. u saveznim zemljama Baden-Württenberg i Rheindanl-Pfalz, op.a.) političari nalaze pod velikim pritiskom" te da "zbog toga odluke koje donose nisu uvijek racionalne."

Kako se taj zapisnik našao na stolu novinara zasada nije poznato, ali je jasno da su se zbog njega u velikoj neprilici našli kako kancelarka i njen ministar, tako i njihove stranačke kolege koje ovog vikenda pokušavaju obraniti (Baden-Württenberg, glavni grad Stuttgart) ili osvojiti (Rheinland-Pfalz, glavni grad Mainz) vlasti u značajnim zapadnonjemačkim saveznim zemljama. Oporba likuje, i zeleni i socijaldemokrati sa zluradošću kažu da je sada ministar Brüderle konačno izrekao ono što su ionako svi već znali, pa traži političke konzekvence.

Protivnici nuklearki likuju

Neke su konzekvence već povučene: Werner Schnappauf, izvršni direktor Udruženja njemačke industrije (BDI), preuzeo je političku odgovornost za curenje povjerljivih infomacija u javnost i podnio ostavku.

Neke bi mogle doći: Schnappaufovu ostavku je socijaldemokratski političar Sebastian Edathy protumačio kao potvrdu istinitosti navoda u zapisniku, što znači da je ministar gospodarstva Rainer Brüderle govorio neistinu kada je to opovrgavao u parlamentu, pa bi trebao podnijeti ostavku, tvrdi ovaj političar.

A neke će uskoro biti vidljive: prema svim najavama istraživača javnog mnijenja, nakon 55 godina demokršćanske vladavine, u pokrajini Baden-Württenberg će u nedjelju (27.3.) doći do promjene na vlasti. Nakon objavljivanja Brüderleove izjave ankete su pokazale značajan porast podrške socijaldemokratima i zelenima što bi moglo dovesti do njihove pobjede i uspostavljanja crveno-zelene vladajuće koalicije u Stuttgartu. Ironija sudbine je da bi oni to dobrim dijelom mogli zahvaliti liberalu Brüderleu, inače deklariranom poborniku razvoja i širenja nuklearne tehnologije.

Autor: Z. Arbutina

Odg. ur.: A. Jung-Grimm