Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski je u kontekstu teške situacije koja vlada na istoku upozorio na mogućnost vojnog poraza njegove zemlje. S obzirom na izostanak nove vojne pomoći iz SAD-a, Zelenski je tijekom video-konferencije United24, donatorske inicijative ukrajinske vlade, rekao: „Ako Kongres ne pomogne Ukrajini, Ukrajina će izgubiti rat."

Rusija je tijekom proteklih dana napredovala na terenu i osvojila je dodatna područja na istoku Ukrajine, pogotovo na dijelu bojišnice u blizini grada Časiv Jar, oko kojeg se vode teške borbe. "Bez podrške Kongresa nama će biti teško da pobijedimo ili čak da preživimo", naglasio je Zelenski u svom govoru. Ukrajinski je predsjednik osim toga ponovio svoje upozorenje o tome da bi Rusija, u slučaju da Ukrajina izgubi rat, nakon tog mogla "napasti i druge države".

Bitka za Časiv Jar

Trenutna situacija na fronti u blizini grada Časiv Jara je "prilično teška i napeta", izjavio je glasnogovornik 26. topničke brigade Oleh Kalašnjikov u nedjelju (7.4.) na ukrajinskoj televiziji. Po njegovim navodima, ukrajinske snage su do sada oko Časiv Jara uspijevale oduprijeti se svim ruskim napadima te je dodao da su moskovske trupe "u fazi povlačenja".

Predstavnici ruske vlade su pak u petak, kako je objavila ruska novinska agencija RIA, priopćili da su ruski vojnici uspjeli ući u rubne kvartove grada koji je u međuvremenu pretvoren u utvrdu ukrajinskih snaga. Ukrajina je te navode demantirala. 

Časiv Jar se nalazio u regiji Donjeck i izgleda da je taj grad sljedeći veliki cilj ruske vojske. Strateški važno mjesto se nalazi samo nekoliko kilometara zapadnije od Bahmuta, grada kojeg su Rusi zauzeli u svibnju prošle godine, i to nakon višemjesečnih, žestokih borbi. U slučaju da ruske snage uspiju zauzeti Časiv Jar, to bi značilo da oni mogu intenzivirati svoje napade na Kramatorsk u Donbasu, veći grad koji je prije rata imao oko 160.000 stanovnika, koji se nalazi oko 30 kilometara jugoistočno od Časiv Jara. Kramatorsk kontroliraju ukrajinske trupe odane Kijevu.

Oružje i streljivo za Ukrajinu

SAD je od početka ruske invazije na Ukrajinu u veljači 2022. godine najvažniji donator vojne pomoći Kijevu. No, od prošle godine Republikanci u Kongresu, pod pritiskom bivšeg šefa Bijele kuće Donalda Trumpa, blokiraju novi paket vojne i financijske podrške. Trump se namjerava kandidirati u studenom na predsjedničkim izborima u SAD-u. Radi se o paketu pomoći teškom oko 60 milijardi američkih dolara (oko 55 milijardi eura). U Kongresu tijekom današnjeg dana počinje prvo zasjedanje nakon proljetne pauze.

Ukrajina se u obrani od ruske agresije već neko vrijeme suočava s manjkom streljiva na fronti, te je doslovno ovisna o vojnoj pomoći iz inozemstva. Odugovlačenje oko slanja novog paketa vojne pomoći iz SAD-a dodatno otežava napore ukrajinskih snaga po pitanju obrane od ruskih trupa.

Britanski šef diplomacije David Cameron se tijekom posjeta SAD-u namjerava zauzeti oko deblokade slanja američke vojne pomoći Kijevu. Kako piše britanski list Telegraph, Cameron će tijekom susreta s republikanskim predsjednikom Zastupničkog doma u Washingtonu, Mikeom Johnsonom, upozoriti svog domaćina da SAD ugrožava sigurnost Zapada ako Republikanska stranka nastavi i dalje blokirati pomoć. 

Napad na nuklearku Zaporižje?

Rusija je u međuvremenu optužila ukrajinske snage da su dronovima napale nuklearku Zaporižje. U napadu je ozlijeđeno troje radnika atomske elektrane, tvrde Rusi. Ukrajina je demantirala te navode o napadu na nuklearku koja se nalazi pod ruskom kontrolom. Ukrajinci su izveli napad u blizini kantine te nuklearke, na području na kojem se vršio pretovar, odnosno na kupolu šestog rektora, priopćio je ruski atomski koncern Rosatom.

Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA) je potvrdila da su njezini stručnjaci informirani o napadu dronovima ma Zaporižje. Zabilježena su tri "pogotka" na to postrojenje, tvrdi se. Šteta zabilježena na bloku 6 doduše ne ugrožava nuklearnu sigurnost, ali ipak se radi o teškom incidentu koji je ugrozio sigurnost reaktora, priopćio je šef IAEA-a Rafael Grossi. On je ponovio upozorenje po pitanju mogućih rizika takvih napada, te je pozvao sve strane da odustanu od bilo kakvih akcija koje bi mogle ugroziti nuklearnu sigurnost. Takvi "bezobzirni napadi znatno povećavaju rizik teške atomske havarije i moraju odmah prestati."

Ukrajina demantira napad

Andriy Yusov, glasnogovornik Glavne direkcije tajnih službi Ukrajine, u međuvremenu je rekao da Kijev nema nikakve veze s incidentima u nuklearki Zaporižje. "Ukrajina ne sudjeluje ni u kakvim oružanim provokacijama na području nuklearne elektrane Zaporižje koje je Rusija ilegalno zauzela", rekao je on. I dodao kako su ruski napadi, pa i simulacija ukrajinskih napada na teritoriju nuklearke Zaporižje, kriminala i odavno poznata praksa ruskih osvajača.

Ruske trupe su najveću nuklearku na europskom tlu zauzele neposredno nakon početka invazije na Ukrajinu. Vlade u Kijevu i Moskvi međusobno su se optuživale za učestale napade na atomsko postrojenje. IAEA je u tom kontekstu u više navrata upozoravao na potencijalnu nuklearnu katastrofu. Šest reaktora nuklearne centrale Zaporižje već mjesecima miruje, ali za održavanje funkcioniranja sustava hlađenja potrebna je struja i osoblje koje nadzire taj proces.

Napadi dronovima na kritičnu infrastrukturu

Rusija je tijekom protekle noći uputila više od dvadeset dronova na Ukrajinu. Cilj je prije svega bila kritična infrastruktura na jugu i istoku zemlje, priopćilo je Ukrajinsko ratno zrakoplovstvo. Ukrajinske snage su na području regija Odesa, Mikolajiv, Kirovograd, Hmeljnicki i Žitomir uništile 17 dronova tipa Shahed, proizvedenih u Iranu, objavljeno je na Telegramu.

U regiji Zaporižje je po ukrajinskim navodima u napadu ruskih trupa ubijeno troje ljudi, a najmanje troje je ranjeno. Više je osoba ozlijeđeno u regiji Harkiv na sjeveroistoku zemlje, tvrde ukrajinski dužnosnici.

Lavrov u Kini

Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov u međuvremenu je stigao u posjet Kini. To je potvrdilo Ministarstvo vanjskih poslova Ruske Federacije. Lavrov bi se tijekom boravka u Kini trebao sastati sa svojim kolegom Wangom Yijem, te razgovarati o cijelom nizu „vrućih tema“, potvrđeno je iz Moskve. Među tim temama je i pitanje poboljšanja suradnje dviju zemalja u okviru međunarodnih organizacija poput Ujedinjenih naroda ili skupine G20, ali i rat u Ukrajini, te situacija u azijsko-pacifičkom području.

tagesschau.de/DW/dpa/afp/ms