Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski po prvi put nakon devet mjeseci ponovo dolazi u Njemačku. Ovoga petka (16.2.) se sastaje s njemačkim kancelarom Olafom Scholzom. Očekuje se sklapanje bilateralnog sigurnosnog sporazuma između Njemačke i Ukrajine. 

Istog dana navečer Zelenski putuje za Pariz, gdje bi istovjetni sporazum trebao dogovoriti sa svojim francuskim kolegom Emmanuelom Macronom. Ti sporazumi bi trebali prebroditi vrijeme dok Ukrajina ne postane članica NATO-a. Takav sporazum Kijev je već sklopio s Velikom Britanijom.

Zelenski dolazi u vrijeme kada njegova vojska ima vrlo velike probleme u obrani protiv ruske agresije.

Vlada nestašica streljiva jer Rusija povećava pritisak, posebno duž istočnog fronta. Zelenski će u subotu sudjelovati i na Minhenskoj konferenciji o sigurnosti (16.2.-18.2.) na koju se prijavilo oko 50 šefova država i vlada te brojni vojni stručnjaci.

Ukrajinski vojnici su u situaciji da moraju štedjeti topničke granate. Sve slabija isporuka streljiva od strane 50-ak država koje podupiru Ukrajinu, na čelu - još uvijek - sa SAD-om, biti će jedna od tema u Münchenu, gdje se očekuje i dolazak potpredsjednice SAD-a Kamale Harris.

Pomoć Ukrajini i blokada u Washingtonu

U međuvremenu je američki Senat, u kojem demokrati predsjednika Joea Bidena imaju tanku većinu, odobrio novu vojnu pomoć Ukrajini vrijednu 60 milijardi dolara (56 milijardi eura). Ali ostaje neizvjesno hoće li tu odluku podržati i Predstavnički dom u kojem većinu imaju republikanci. Posebno pristaše Donalda Trumpa žele blokirati paket pomoći.

Nedostatak isporuka streljiva iz SAD-a osjeća se na bojištu. Prema procjenama vojnih analitičara, omjer topničkog streljiva na istoku i jugu Ukrajine je pet ruskih granata naspram jedne ukrajinske.

Nestašice streljiva postaju sve dramatičnije

„Situacija je neizvjesna", kaže vojni analitičar Markus Reisner u intervjuu za DW. Pukovnik austrijskih oružanih snaga prati rat u Ukrajini od početka ruske invazije, koja će 24. veljače obilježiti drugu godišnjicu.

S početkom treće godine rata krajem veljače Reisner je identificirao „najmanje 15 položaja" na kojima je ruska vojska osvajala teren. „U posljednjih nekoliko tjedana to je ponekad bilo do šest kilometara terena, ali ponekad samo pola kilometra", kaže Reisner.

Njima je to uspijevalo prije svega zato jer je u Ukrajini „sve manje preciznog streljiva i topničkog streljiva". Rusija, s druge strane, iskorištava svoju nadmoć u topništvu.

„Podrška SAD-a je neophodna"

Očekuje da će ruski agresorski rat u Ukrajini „doseći vrhunac ove godine". To znači da se „s vojnog stajališta situacija može radikalno razvijati u jednom ili drugom smjeru".

Europa i 50 država koje pomažu Ukrajini, predvođenih SAD-om, mogle bi se naći u situaciji u kojoj bi morale samo nemoćno gledati kako Ukrajina propada.

Pri susretu s američkim predsjednikom Joeom Bidenom u Washingtonu u veljači njemački kancelar je upozorio: „Ne bismo trebali okolišati: pitanje hoće li Ukrajina moći obraniti vlastitu zemlju zahtijeva neizostavnu podršku Sjedinjenih Država."

Stručnjak za sigurnost Gustav Gressel iz berlinskog think tanka ECFR (Europsko vijeće za vanjske odnose) nedavno je jasno rekao koliko je teška situacija za Ukrajinu nakon neuspjele protuofenzive 2023. godine. Gressel je čak predvidio da će „2024. biti najteže vrijeme za Ukrajinu od prva dva mjeseca invazije."

Zajednička ulaganja u proizvodnju oružja u Ukrajini

Kijev pokušava značajno povećati vlastitu proizvodnju oružja od sredine 2023. Postoji „ambiciozan program ne samo oživljavanja predratne ukrajinske obrambene industrije, već i njenog povećanja uz pomoć zapadnih tvrtki", piše Gressel.

U siječnju je ukrajinski predsjednik posjetio tri baltičke države Estoniju, Latviju i Litvu, koje Ukrajini, gledano po broju stanovnika i BDP-u, pružaju najveću vojnu podršku.

Poljska vlada također želi podržati proizvodnju oružja u Ukrajini. A i njemačka tvrtka za proizvodnju oružja Rheinmetall ranije je najavila takvu suradnju. Ali i za to je očito potrebno vrijeme.

Prije posjeta Zelenskog Njemačkoj direktor obavještajne službe u Norveškoj predstavio je godišnje izvješće o sigurnosti zemlje. U njemu viceadmiral Nils Andreas Stensønes piše da Rusija napreduje u Ukrajini. Iako „Ukrajina nastavlja pokazivati ​​ogroman borbeni duh, zemlja ovisi o potpori Zapada kako bi se obranila i ponovno preuzela inicijativu", navodi Stensønes.