Poslije posjeta Velikoj Britaniji i večernjeg susreta s francuskim predsjednikom Emmanuelom Macronom i njemačkim kancelarom Olafom Scholzom u Parizu, ukrajinski predsjednik se ovo četvrtka 9. veljače očekuje u Bruxellesu. Planirano je da Volodimir Zelenski govori pred Europskim parlamentom i bude gost na samitu 27 šefova država i vlada Europske unije.

U odjelu za protokol Europskog vijeća, uoči neočekivanog posjeta ukrajinskog predsjednika vladala je izuzetna užurbanost. Zelenski je tek drugi put napustio zemlju od ruskog napada i njegov boravak u Bruxellesu nosi sa sobom velike logističke i sigurnosne izazove. Na kraju krajeva, rusko vodstvo je odmah nakon početka rata navelo da je uklanjanje Zelenskog jedan od ratnih ciljeva.

Predsjednik, koji je vjerojatno najprije vlakom otputovao u Poljsku, a odatle zrakoplovom u Veliku Britaniju, Francusku i Belgiju, ima mnogo tjelohranitelja. Njegov plan puta i posjeta, kao i satnica, u strogoj su tajnosti.

Najprije SAD, onda Europa

Uoči Božića Volodimir Zelenski je iznenada otputovao u Washington. Tamo je govorio u Kongresu i razgovarao s predsjednikom Sjedinjenih Američkih Država Bidenom. Tada je prvi put od početka ruske invazije napustio zemlju. Bilo je jasno da se posjetom ukazuje poštovanje Sjedinjenim Američkim Državama kao najvećem pomagaču i financijeru obrane Ukrajine od ruskog napada.

Europskom turnejom Zelenski pokazuje svoju privrženost, a možda i zahvalnost za isporuke oružja, za humanitarnu pomoć i zbrinjavanje izbjeglica, kao i za spremnost Europske unije da otpočne pristupne pregovore s Ukrajinom. Radi se više o simboličnom posjetu – Zelenski je do sada bio uključivan posredstvom video-linka na svaki samit EU od veljače. Ne očekuju se konkretni zaključci, EU će ponovo obećati Ukrajini svu pomoć protiv Rusije, koliko god vremenski ona bude potrebna.

Sljedeći cilj su zrakoplovi

S obzirom na to da je Njemačka, poslije dužeg oklijevanja, spremna omogućiti isporuku tenkova Leopard 1 i Leopard 2 do kraja godine, sada počinje nova diskusija. Radi se o borbenim zrakoplovima zemalja Sjevernoatlantskog saveza. U Velikoj Britaniji je Volodimir Zelenski tražio od zapadnih partnera da isporuče moderne borbene zrakoplove.

Britanska vlada je potvrdila da se u Velikoj Britaniji već obučavaju ukrajinski piloti. Predsjedniku Donjeg doma parlamenta Zelenski je poklonio pilotsku kaciga s natpisom: „Imamo slobodu. Dajte nam krila da je branimo.“ Zelenski je rekao da zato moli da im isporuče zrakoplove. I na samitu u Bruxellesu ukrajinski predsjednik će zatražiti više oružja i brže pristupanje Europskoj uniji.

Prošlog tjedna je Europska komisija otputovala u Kijev da bi i formalno započela pristupne pregovore. Nisu dogovoreni konkretni datumi i rokovi. EU smatra da Ukrajina prethodno mora ispuniti niz uvjeta, posebno na području borbe protiv korupcije.

Prošlog proljeća je Ukrajina zajedno s Moldavijom po ubrzanom postupku dobila status kandidata. Malo koji diplomat u Bruxellesu može zamisliti pristupanje Ukrajine Uniji sve dok traje invazija i Rusija drži pod okupacijom dijelove zemlje. Međutim, postoji i iznimka: Cipar je 2004. postao punopravni član Europske unije iako je, protivno međunarodnom pravu, sjever te mediteranske otočne države okupirala Turska.

EU želi povećati pritisak na Rusiju

Na samitu će europski lideri čvrsto obećati ukrajinskom predsjedniku da će zaplijenjena imovina Ruske državne banke biti upotrijebljena za obnovu Ukrajine. Neke članice EU-a još uvijek imaju pravne nedoumice.

Europska unija se zalaže za otvaranje posebnog odjela za ruske ratne zločine pri Međunarodnom sudu u Haagu. Još prije prve godišnjice početka ruske invazije EU želi uvesti deseti paket sankcija protiv Rusije. Radi se o pooštravanju postojećih sankcija i njihovom boljem provođenju.

Prema procjeni zastupnika Europskog parlamenta iz stranke Zelenih Rasmusa Andersena, njemačkom kancelaru Olafu Scholzu je stalo do toga da na samitu vrati izgubljeno povjerenje. Andresenova stranka je u „semaforskoj" koaliciji s njemačkim socijaldemokratima i liberalima, a on smatra da se sada, kada Njemačka Ukrajini isporučuje tenkove, kancelar Scholz mora razviti u europskog lidera: „On nije dorastao velikim očekivanjima od Njemačke. Mora prestati biti kočničar i postati graditelj mostova."

Migracijska politika u drugom planu

Ostale teme su potisnute u pozadinu posjeta ukrajinskog predsjednika Bruxellesu. Jedna od njih je i migracijska politika Europske unije. Zemlje-članice EU-a nisu se od migracijske krize iz 2015. i 2016. dogovorile o novim pravilima za dodjelu političkog azila, o solidarnoj raspodjeli izbjeglica ili o bržoj deportaciji onih kojima je odbijen zahtjev za azil. Broj izbjeglica iz Sirije, Iraka i Afganistana kao i iz cijele te regije je u porastu i to će dovesti do nove dinamike u raspravi.

Prema već formuliranim dokumentima za samit, u koje DW ima uvid, rasprava će se usredotočiti na bolju zaštitu vanjskih granica Unije, dakle na vraćanje migranata koji su ilegalno ušli na teritorij EU-a. Osim toga, mora se realizirati bolja suradnja sa zemljama podrijetla odbijenih podnositelja zahtjeva za dodjelu političkog azila. Europska komisija preporučuje da se kao sredstvo pritiska upotrijebi i pomoć u razvoju, sporazumi o trgovini i viznom režimu.

„Nipošto ne mislimo da treba upotrijebiti polugu politike pomoći u razvoju ili trgovinsku politiku“, kaže njemačka državna ministrica za europske poslove Anna Lührmann. Austrija i druge države su uoči samita tražile više novca za dodatnu izgradnju graničnih žičanih ograda. Zbog protivljenja Njemačke samit to vjerojatno neće odobriti. Ostat će pomoć u financiranju graničnih postaja i u tehničkom nadzoru granice.

U Njemačkoj se u međuvremenu mnogi gradovi i općine žale da uz ukrajinske izbjeglice ne mogu pronaći pristojan smještaj i za sve veći broj migranata. Njemačka ministrica unutarnjih poslova Nancy Faeser namjerava tijekom ovoga mjeseca organizirati drugi po redu njemački samit o migraciji i ukazuje na napore EU-a da pokrene reformu migracijske politike.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu