Polja mokra od jesenskih kiša, kolovozi poljskih puteva su puke lokve, posvuda blato do gležnja... Tako je bilo nakon što su Ukrajinci opet ušli u Herson početkom studenog i već i to je zaustavilo Ukrajince: po takvom tlu se u najboljem slučaju može vozilima na gusjenicama, ali oni uglavnom imaju vozila na kotačima.

Ali sad sve više steže zima i to ruske snage sasvim očito pokušavaju iskoristiti u njihovim vojnim i strateškim planovima: zima je žestoka, gradonačelnik Kijeva Vitalij Kličko kaže kako je to „najgora zima od Drugog svjetskog rata", a Rusi neumorno bombardiraju infrastrukturu opskrbe električnom energijom.

Ruska vojna računica je jasna, upozorava Margarete Klein iz berlinske Zaklade znanost i politika (SWP): Putinu i jest cilj da se građani Ukrajine smrzavaju od zime bez električne energije – i da pobjegnu u Europu. Jer kako računa Kremlj, strpljenje Europljana prema ukrajinskim izbjeglicama je pri kraju i već se u pojedinim državama čuju prosvjedi, upozorava ova savjetnica. To bi onda moglo prekinuti ili barem umanjiti pomoć koju prima Ukrajina.

Ukrajinski tehničari čine čuda u popravcima mreže elektroopskrbe, a i sa Zapada im stižu i zimski šatori i dijelovi i generatori. Usprkos tome, veliki dijelovi zemlje imaju jedva nekoliko sati struje na dan, a Rusi su „već veoma ozbiljno uništili infrastrukturu koja neće biti brzo popravljena“, smatra i Nico Lange iz Minhenske konferencije o sigurnosti.

Rusima hitno treba predah

Drugi ruski strateški cilj ovakvog masovnog bombardiranja Ukrajine jest i držati ukrajinske snage „pod vatrom" kako bi zaustavili njihov prodor. Jer Rusima treba predah, procjenjuje Klein: oni trpe goleme gubitke i u ljudstvu i u opremi, a nema velike koristi niti od vojnika koji su nedavno regrutirani iz pričuve. „Za povećati borbenu spremnost vojnih snaga nije dovoljno tek poslati loše obučene i loše opremljene rezerviste na bojište“, smatra Klein. Oni su doista tek „meso za topove“ i Rusima treba vremena da ih bolje obuče – a „mnogi koji bi ih mogli nečemu naučiti su već na bojišnici“.

No Rusi i u ovim svojim planovima imaju problema: doduše oni imaju naizgled nepresušnu zalihu topničkog streljiva kojima zasipaju ukrajinske položaje, ali kod tehnološki naprednijih sustava, ruska vojna industrija kronično pati od nedostatka dijelova. "Vidjeli smo fotografije ruskih raketa koji su zapravo uzete iz strateških pričuva i njih Rusija ne može samo tako ponovno proizvoditi zbog nametnutih sankcija“, kaže Klein. Nisu samo problem čipovi, nego i posebni materijali i strojevi za njihovu obradu – što se sve uvozilo sa Zapada.

Ukrajinci poznaju „svoju" zimu

No upravo zima i mraz je velika šansa i za ukrajinske snage: za razliku od vojnika Napoleona ili borbi Drugog svjetskog rata, oni dobro poznaju „svoju“ zimu. Po zamrznutom tlu se opet mogu kretati i vojna vozila na kotačima, a lakše je transportirati i najnovije topničke sustave kojima Ukrajinci uništavaju rusko topništvo. Suvremenim topništvom mogu uništavati i linije opskrbe ruskih snaga, tako da je i mobilnost tih sustava od presudne važnosti. Zima će zamrznuti i mnoge manje rijeke i potoke tako da se preko njih može i mehanizacijom, a zima je i neprijatelj linije obrane ako se moraju napustiti položaji: ukopati se u zamrznuto tlo na novim položajima je gotovo nemoguće.

„Čim se tlo zamrzne, mislim da će s ukrajinske strane biti više toga moguće. Čini mi se da još čekaju na to, pogotovo u napadu na području Luganska“, smatra Lange. I Margarete Klein se slaže: „Za Ukrajince vrijedi iskoristiti njihov zalet. Ukrajinska vojska je već pokazala da mudro zna iskoristiti slabosti ruske strane."

Problem je streljivo i servis

Ali Ukrajinci imaju drugih problema: „Ukrajina na primjer troši više raketa za protuzračnu obranu nego što se one uspijevaju proizvesti“, kaže Lange. Čak i kod konvencionalnog streljiva i za razliku od ruskih snaga, Ukrajincima kronično nedostaje opskrba. A i oprema koja je stigla kao pomoć sa Zapada je već mjesecima u neprestanoj uporabi tako da i nju treba popravljati i servisirati.

No makar Putin računa kako će Ukrajincima jednostavno nestati streljiva, pomoć stiže. 50 zemalja skupine zemalja koje podržavaju Ukrajinu predvođeni SAD već šalju i streljivo i novu opremu. Lange upozorava kako će protuzračna obrana Ukrajine već u dogledno doba biti čak i bolja nego što je bila, a nije slučajno i Medvedev upozorio Zapad neka Ukrajini ne šalje sustave Patriot.

I kada je riječ o servisiranju isporučene opreme, već do sredine prosinca bi u Slovačkoj na granici prema Ukrajini trebao početi s radom golemi servisni centar. Kako kaže njemačka ministrica obrane Christine Lambrecht za list FAZ, upravo je „njemačkoj industriji povjerena zadaća izgradnje tog servisnog centra“ u kojem će biti i skladište s oko 14 tisuća rezervnih dijelova. Jer i njemačke samohodne haubice 2000 hitno trebaju servis, baš kao i čitavo mnoštvo drugih oružanih sustava koji su stigli iz zemalja NATO-a.

Vojno uzevši, obje strane imaju i svojih prednosti – i veoma ozbiljnih nedostataka. Je li ipak stiže doba kad bi se moglo barem početi pregovarati o kraju rata i hoće li Kremlj prihvatiti uvjete koje je postavio američki predsjednik Biden za pregovore? Tu su stručnjaci veoma skeptični: „Na ruskoj strani ne vidim trenutno baš nikakvu spremnost ozbiljno pregovarati o miru“, misli Margarete Klein iz SWP.