Kada je prošlog ljeta u Sjedinjenim Američkim Državama izbila financijska kriza koja se potom proširila i na druga svjetska tržišta novca naglo je porasla potražnja za zlatom, tako da tvrtka Heraeus, koja se bavi lijevanjem i izradom zlatnih poluga, povremeno nije uspijevala udovoljiti svim narudžbama. Čak su i vlasnici manjih količina zlatnika iznenada ponudili svoje zalihe na prodaju.

Cijena će i dalje rasti

Najviša ikada dosegnuta cijena zlata bila je 850 američkih dolara za uncu, odnosno 31 gram, i to u siječnju 1980. godine. Već nekih godinu dana kasnije unca je vrijedila još samo 260 dolara. Od tada je cijena stalno polagano rasla, da bi zbog financijske krize u SAD-u početkom studenoga ove godine dostigla 845 dolara. Bio je to trenutak kada su se vlasnici zlata kupljenog 80-ih godina iznenada odlučili na prodaju dijela svojih zaliha. Sada je cijena ponovo u blagom padu.

Frankfurtski trgovac zlatom Pavel Jurecko procjenjuje da će vrijednost zlata iduće godine ponovo početi rasti te da bi cijena od 850 dolara po unci mogla biti realna. No, pojedine prognoze, da bi unca iduće godine mogla koštati i između 900 i 1.000 dolara, Jurecko drži pretjeranima. Drugi pak ne dijele njegovo mišljenje. Tako stručnjaci najvećeg svjetskog fonda za trgovinu sirovinama Black-Rock smatraju da upravo počinje razdoblje u kojem će cijene zlata dosegnuti astronomne visine, što objašnjavaju sve većom potražnjom iz zemalja poput Kine i Indije.

Nakit je pogrešna investicija

No, uzrok rekordnih cijena zlata nije samo u povećanoj potražnji nego i u oslabljenom američkom dolaru. Ta najvažnija svjetska valuta stalno gubi na vrijednosti što profesionalne ulagače potiče na stvaranje sigurnih zaliha kupovinom zlata. Ekonomistica Dora Borbely iz Deka Banke kaže da su špekulanti očito krajnje optimistični što se tiče cijene zlata, pa pojačano ulažu u taj plemeniti metal i to u takvom opsegu koji nije bio zabilježen još od 1995. godine. No, kao i uvijek postoje i oni koji pozivaju na oprez. Među njima je i Gertrud Traut iz Hessisch-Thüringische Landesbanke. Ona podsjeća da je cijena zlata ovisna o vrijednosti dolara, pa pretpostavlja da će slabljenje dolara dovesti i do pada cijene zlata.

Tko želi ići na sigurno trebao bi kod svojih ulaganja između pet i deset posto uložiti u zlato. To u praksi ne znači da građani kod kuće trebaju gomilati zlatne poluge, nego se to uglavnom radi putem investicija u certifikate plemenitih metala koji glase na zlato. Njemačka burza upravo je počela ulaziti u taj posao i nuditi odgovarajuće vlastite vrijednosne papire. Ono što nikako nije preporučljivo je ulaganje u zlatni nakit. Jer, kako kaže Pavel Jurecko, kod prodaje nakita od cijene količine zlata odbijaju se troškovi lijevanja, što je na kraju znatno manje nego cijena koja je za nakit svojedobno plaćena.