"Ne zabrinjava broj tražitelja azila nego situacija izbjeglica pred vratima Europe, koji zdvojno pokušavaju ući u Europu", kaže Günter Burkhardt, direktor organizacije Pro Asyl u razgovoru za Deutsche Welle. Vlasti pak strahuju da bi do kraja godine azil moglo zatražiti preko stotinu tisuća ljudi. Jer, do srpnja je azil u Njemačkoj zatražilo gotovo 60 tisuća ljudi. Najviše ih je iz Ruske Federacije, zatim Siriji, Afganistana, Srbije, Irana, Iraka, Pakistana, Makedonije.

Od onih s ruskom putovnicom, njih više od 11.500, navodno su 90 posto Čečeni. Oni dolaze s područja Kavkaza gdje se zbog konflikata događaju kršenja ljudskih prava, pojašnjava Günter Burkhardt iz organizacije Pro Asyl. On upozorava kako se rast broja tražitelja azila u Njemačkoj ne bi smio koristiti u svrhu predizborne kampanje.

Tražitelji azila ne smiju raditi

Državni tajnik u Ministarstvu unutarnjih poslova Ole Schröder povećan broj tražitelja azila interpretira drugačije: "Mnogi ljudi iz Čečenije očito misle da nakon što podnesu zahtjev za azil smiju ovdje raditi, što nije slučaj. Ipak, mi pažljivo provjeravamo svaki zahtjev jer naravno tu može biti i osoba koje su proganjane."

Ipak, njemački Savezni zavod za migraciju i izbjeglice, koji obrađuje zahtjeve za azilom, procjenjuje kako su svakoj petoj osobi koja dolazi iz Ruske Federacije bila ugrožena ljudska prava. Među azilantima se navodno nalazi i oko 200 islamista koji imaju namjeru da u Njemačkoj skupljaju novac ili da vrbuju ljude koji su spremni otići boriti se na Kavkazu. Taj podatak je njemačkim medijima prenio jedan neimenovani izvor njemačke obavještajne službe.

Poznato je i da su dvojica mladića koji su nedavno u Bostonu izveli teroristički napad bili podrijetlom iz Čečenije, kaže Ole Schröder: "Naravno da moramo paziti da teroristi ne iskoriste zahtjeve za azil kao mogućnost da uđu u Njemačku."

Diskriminacija nije razlog za azil

Još je jedan razlog za veliki broj zahtjeva za azil: novac. "Svaki Čečen u Njemačkoj dobiva i do 4.000 eura", pisalo je u jednim kavkaskim novinama. Krijumčarske bande su iskoristile ovu lažnu informaciju kako bi uzele novac od običnih ljudi i transportirali ih preko Poljske i Češke do Njemačke.

Günter Burkhardt ipak upozorava da se ne smije paušalno stvarati loše mišljenje o onima koji traže azil, bili to Čečeni ili Romi. A upravo među tražiteljima azila koji stižu iz Srbije ima velik broj Roma. Burkhardt ocjenjuje kako je njihova pozicija u Srbiji katastrofalna. "U Srbiji, općenito u državama Balkana, Romi su gurnuti na marginu društva, žrtve su diskriminacije i ugrožena im je egzistencija. I proteklih godina je bilo tako da oni tijekom ljetnih mjeseci kreću u smjeru zapadne Europe kako bi tamo prezimili."

Ipak, Ole Schröder kaže da je postotak onih koji su državljani Srbije, a koji su dobili azil jednak nuli. Ostaju samo oni kojima je potrebno pružiti liječničku pomoć koju u Srbiji ne bi dobili, a za sve ostale se provodi ubrzani proces preispitivanja zahtjeva za azil, koji završava odbijanjem.