„Vijest sam primila s mješavinom nevjerice i šoka. Iako nas kao rodbinu žrtava više ništa ne može šokirati, u ovom slučaju se vidi da ipak može, barem donekle", rekla je Michalina Boulgarides za DW.

Ona je kći Theodorosa Boulgaridesa, kojeg su 2005. u Münchenu ubili pripadnici Nacionalsocijalističkog podzemlja (NSU). On je jedna od ukupno deset žrtava desničarskih terorista okupljenih oko Beate Zschäpe, koju je Viši pokrajinski sud u Münchenu 2018. osudio na doživotni zatvor za posebna teška kaznena djela.

Zschäpe, koja je jednim dijelom doprinijela rješavanju serije ubojstava između 2000. i 2007., sada je primljena u program „Exit" u okviru kojeg se (bivšim) neonacistima pomaže da napuste taj milje. Za Michalinu Boulgarides, koja je za tu vijest saznala iz medija, to je udarac u lice za sve pogođene.

Zahtjev za hitno isključenje Zschäpe

Ona i drugi članovi obitelji žrtava pokrenuli su peticiju na online-platformi Campact i napisali pismo saveznoj vladi – za sada bez odgovora. Njihov zahtjev: hitno isključenje Zschäpe iz programa resocijalizacije, kao i pravna i financijska podrška pogođenim obiteljima putem trajnih, odnosno primjerenih mirovina za žrtve.

„Mnogo smo toga vidjeli u proteklih 20 godina i sve je isto kao i uvijek. Žalosno je što ponovno vidimo da vladin aparat ne uči, uključujući i pitanja postupanja s pogođenima“, kaže Michalina Boulgarides. „Osobno, nisam iskusila nikakvu zaštitu žrtava.“

Jasno artikulirati tko su počinitelji, a tko žrtve

Godinama su policijske istrage bile usmjerene gotovo isključivo protiv obitelji ubijenih žrtava, njima se predbacivalo da su povezane s mafijom ili trgovinom drogom. Za Boulgarides je prijem Zschäpe u program resocijalizacije, što znači de facto izlazak iz zatvora, još jedan znak „preokreta" kod pojma počinitelja i žrtve: osuđena ubojica dobiva podršku u rehabilitaciji, žali se ona.

„Da je o svemu govorila tijekom suđenja ili boravka u zatvoru, možda da se čak i ispričala, pogođeni bi reagirali drugačije. Ali ona kaže da okreće leđa desničarskoj sceni, iako je dokazano imala kontakt s njom tijekom boravka u zatvoru. Tu nam nešto ne štima, ustvari je potpuno nevjerojatno."

Glasnogovornik inicijative „Exit Germany“ rekao je za list Frankfurter Rundschau da općenito ne komentiraju tko trenutno sudjeluje u programu resocijalizacije. Međutim, opći uvjet za prijem u taj program je, kako je pojasnio, da je došlo do ozbiljnog promišljanja o počinjenim zločinima i njihovoj motivaciji.

Koliko će dugo Beate Zschäpe ostati u zatvoru?

U studenom 2026., nakon 15 godina zatvora – uključujući i pritvor – Viši pokrajinski sud u Münchenu odlučit će o konačnom trajanju boravka u zatvoru za Zschäpe, koja se trenutno nalazi u Kazneno-popravnom zavodu u Chemnitzu. Pravobraniteljica savezne vlade za žrtve i članove obitelji žrtava Nacionalsocijalističkog podzemlja (NSU) Barbara John sumnja da teroristica NSU-a pokušava pripremiti svoje prijevremeno puštanje na slobodu sudjelovanjem u "Exitu".

Michalina Boulgarides sumnja u iste motive: "Ona to radi kako bi skratila svoju kaznu, ne mogu to drugačije objasniti. Ako se netko istinski popravi i kaže da želi pokazati kajanje, onda se stvari odvijaju drugačije. Vjerujem ipak u smisao ovih programa resocijalizacije i mislim da je dobro što postoje."

Motivacija i spremnost za napuštanje ekstremističkog miljea

U Njemačkoj postoje brojni programa za napuštanje ekstremističke scene, i državni ali oni koje vode institucije civilnog društva. "Exit", utemeljen 2000. godine, bio je prva takva inicijativa i dugi niz godina ostao je jedini program civilnog društva za „izlazak" iz ekstremno desničarske scene.

Od 2018. godine Centar za borbu protiv ekstremizma "Konex", kao dio Državnog ureda za borbu protiv kriminala u Baden-Württembergu, nudi programe u domeni desničarskog ekstremizma, ljevičarskog ekstremizma, islamizma i ekstremizma povezanog s inozemnim faktorima, a odnedavno i program za "Reichsbürgere" (Građane Reicha).

"Za uspješnu resocijalizaciju ključni su volja i spremnost za izlazak - odnosno motivacija, želim li stvarno izaći iz svega toga. A to ovisi o tome koliko je netko ukorijenjen, radikaliziran i integriran u tu scenu", rekao je za DW Conrad Klosinski, voditelj programa savjetovanja u "Konexu". "A onda moramo kontinuirano procjenjivati ​​je li motivacija iskrena ili samo služi da bi se dobila manja kazna."

Sve više mladih se radikalizira na internetu

"Konex" je u sedam godina obradio više od 1.000 predmeta – od jednokratnih telefonskih konzultacija do slučajeva koji se vuku već nekoliko godina. Dok područje desničarskog ekstremizma trenutno lagano opada, značajno se povećao obujam aktivnosti vezanih uz mlade. Radikalizacija se odvija prvenstveno na internetu, u chat grupama i na društvenim mrežama poput TikToka, s kodovima i simbolima koji se stalno mijenjaju.

"Najvažnije je izgraditi međusobno povjerenje kako bismo procijenili što osoba želi od nas, koliko je ozbiljna i što joj možemo ponuditi", kaže Klosinski. "Naš minimalni cilj je da osoba prestane činiti politički motivirana kaznena djela. I naravno, ono najbolje na čemu i radimo jest da se istinski održivo distanciraju, deradikaliziraju, ideološki preorijentiraju i, u idealnom slučaju, čvrsto s obje noge stoje na temeljima slobodarskog demokratskog poretka."